U svijetu u kojem se kredibilitet Washingtona više ne uzima zdravo za gotovo i gdje se partnerstvo s Pekingom ne može isključiti, globalni poredak ulazi u novu fazu.
Brazilski ambasador u Londonu, Antonio de Aguiar Patriota, nedavno je opisao svijet suočen s globalnim zagrijavanjem, degradacijom okoliša, višestrukim sukobima, rastućim vojnim budžetima, nepoštivanjem međunarodnog prava, poremećajima u trgovini, slabljenjem demokratije i tehnološkim razvojem koji izaziva i entuzijazam i strah.
Međutim, prema njegovim riječima, ispod površine „nešto se dešava, nešto se kreće“. Patriot tvrdi da se na „globalnom sjeveru“ pojavljuje nova podjela: s jedne strane, supersila koja djeluje jednostrano, a s druge strane, većina država podržava međunarodnu saradnju.
„Veoma nepopularan i ilegalni rat u Iranu postaje jasan primjer haosa i nestabilnosti koju proizvodi unilateralizam“, rekao je. Prema njegovim riječima, ovo pokazuje da „svijet više neće postati unipolaran“.
Slabljenje povjerenja u SAD-u
Prema analizi Patricka Wintoura u The Guardianu, ideja da se era američkog unilateralizma možda bliži kraju sve je popularnija. Zapadne zemlje preispituju svoju ovisnost o SAD-u i traže raznolikija partnerstva.
Španski premijer Pedro Sánchez, tokom govora u Kini, rekao je da ono što se danas dešava "nije prenos hegemonije, već umnožavanje polova ne samo moći, već i blagostanja." Ovaj razvoj događaja opisao je kao pozitivan, naglašavajući da se napredak dešava istovremeno u Aziji, Africi i Latinskoj Americi.
I u Evropi, ideja da američka dominacija slabi nije ograničena samo na političku ljevicu. To se odražava u Parizu, Briselu, Varšavi i Berlinu. Njemački kancelar Friedrich Merz uporedio je američku odluku o napadu na Iran sa strateškim greškama SAD-a u Iraku i Afganistanu.
Evropa traži veću nezavisnost u odbrani
Umjesto da čekaju promjenu stava Washingtona, mnoge evropske zemlje prihvataju potrebu da preuzmu veću odgovornost za vlastitu odbranu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da kontinuirano propitivanje američke posvećenosti NATO-u riskira da isprazni savez od njegovog sadržaja.
U Britaniji, Odbor Doma lordova za međunarodne odnose i odbranu također je upozorio da trenutni nivo britanske zavisnosti od SAD-a više nije održiv. Prema izvještaju, London više ne može uzimati zdravo za gotovo američku podršku sigurnosti u istočnoj Evropi i na sjeveru kontinenta.
Rješenje, prema ovom gledištu, je da Britanija i Evropa preuzmu veću vodeću ulogu unutar NATO-a.
Novi savezi izvan Washingtona
Na globalnoj sceni rastu zahtjevi da zapadne sile odustanu od prekomjerne zastupljenosti u međunarodnim institucijama u korist zemalja globalnog juga.
Kanadski premijer Mark Carney predložio je grupiranje srednjih sila. Kanada je potpisala više od 20 ekonomskih i sigurnosnih sporazuma, uključujući i onaj s Kinom, kako bi proširila izvoz izvan tradicionalne ovisnosti o Sjedinjenim Američkim Državama.
Iz brazilske perspektive, stvaraju se "odgovorne koalicije" zasnovane na saradnji između različitih regija, kultura i političkih sistema.
Ukrajina i evropska odbrana
Ideja Evropske odbrambene unije, koja bi dopunjavala NATO, sve se češće razmatra u Briselu. Takva struktura bi uključivala zemlje EU, ali i Veliku Britaniju, Norvešku i Ukrajinu.
Analitičar John Lough kaže da Evropa ne može izgraditi kredibilan odbrambeni sistem protiv Rusije bez integracije Ukrajine. Prema njemu, Ukrajina ima najveću konvencionalnu vojsku u Evropi i direktno iskustvo rata s Rusijom.
Također naglašava da je Ukrajina razvila sposobnu i inovativnu odbrambenu industriju, posebno u oblasti dronova.
Kriza međunarodnog poretka
Transformacija nije povezana samo s evropskom sigurnošću. Ona također utječe na međunarodni poredak u cjelini.
Tom Fletcher, šef humanitarnog programa UN-a, upozorio je da „ međunarodni poredak nije na rubu kolapsa, već se urušio“. Prema njegovim riječima, svijet prolazi kroz pravu krizu, a ne iskušenje.
Generalna sekretarka Amnesty Internationala Agnès Callamard nazvala je 2025. godinu " godinom silovatelja", navodeći teška kršenja ljudskih prava u Gazi, Ukrajini, Iranu i drugim zemljama.
Mark Leonard, direktor Evropskog vijeća za vanjske odnose, tvrdi da je svijet ušao u "doba nereda". Prema njegovim riječima, problem nije samo u tome što se pravila krše, već u tome što se ignorišu kao nebitna.
Prilika za globalnu reformu
Iako sile koje podržavaju jednostrane akcije i dalje zadržavaju veliki utjecaj, Patriot procjenjuje da one postaju sve izoliranije i da im je sve teže nametnuti svoju volju.
Novi generalni sekretar UN-a mogao bi imati priliku da se založi za reformu Vijeća sigurnosti, kojim i dalje dominiraju pobjednici Drugog svjetskog rata: Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD.
U svijetu u kojem se kredibilitet Washingtona više ne uzima zdravo za gotovo i gdje se partnerstvo s Pekingom ne može isključiti, globalni poredak ulazi u novu fazu.
Prema analizi lista The Guardian, američki neuspjeh u Iranu možda neće imati vizualnu simboliku povlačenja iz Sajgona ili Kabula, ali njegove posljedice mogle bi biti jednako dalekosežne za globalnu politiku.
