Širom svijeta danas se obilježava Svjetski dan zaštite šuma, što je odlična prilika da ukažemo na značaj ovih najsloženijih ekosistema na Zemlji, naročito u kontekstu njihovog pozitivnog uticaja na zdravlje ljudi.
Šuma je savršena ekološka tvornica, ali i idealno stanište za brojni živi svijet i blagodat za čovjeka.
Višestruk značaj
Koristeći isključivo prirodne sirovine – ugljen dioksid i vodu, kao izvor energije isključivo sunčevu energiju, u stanju je proizvest znatne količine biomase (drva, lišća). Istina, uz nešto otpada u tom proizvodnom procesu koji se zove – kisik!
Tek onako usput, zadržat će pri procesu znatne količine prašine iz zraka, povoljno uticati na kruženje vode u prirodi, kao i na atmosferske prilike (vremenske i klimatske) a poslužit će i kao odlično stanište za brojne biljne i životinjske vrste.
Ako još pridodamo i socijalno i estetsko značenje za čovjeka, teza iz prve rečenice je zapravo preskromna.
Značaj koji šume imaju za čovjeka je višestruk. Šume imaju važnu ulogu u sprječavanju nastajanja bujica, slivna područja obrasla šumom imaju 30-50% niže vodostaje nego što imaju slivovi koji nisu obrasli šumom, šuma spriječava eroziju zemljišta, šuma je najbolji i najjeftiniji filter za dobijanje pitke vode.
Svjetske šume godišnje atmosferi daju 86 milijardi tona kiseonika, a apsorbuju čak 119 milijardi tona ugljen-dioksida.
Samo 4 bukova stabla kroz 100 godina obezbijede kiseonik jednom čoveku za 80 godina života.
Uloga šuma u prečišćavanju zagađene atmosfere je važnija od njene uloge u proizvodnji kiseonika.
Visoke šume, površine od 1ha, u procesu fotosinteze oslobađaju 3 tone kiseonika a potroše oko 4 tone ugljen-dioksida. Bukove šume, površine 1 ha, mogu primiti čak 68 tona čađi i prašine.
Jedno stablo divljeg kestena, starosti oko 30 godina, može da zadrži 120kg prašine i 80kg aerosola godišnje.
1ha kleke godišnje emituje u atmosferu oko 30kg materija sa baktericidnim dejstvom, što je dovoljno za dezinfekciju omanjeg grada. –Šuma smanjuje buku, što zavisi od tipa šume, gustine, visine grmlja, njegove olistalosti i godišnjeg doba.
Nedovoljno brige
U Bosni i Hercegovini se ne vodi dovoljno računa o šumama koje su jedno od najvećih prirodnih bogatstava naše zemlje. Šume su svakodnevno izložene nelegalnim sječama, u šume se već godinama nepropisno odlažu velike količine otpada, šume nisu dovoljno dobro sistemski zaštićene od napada patogena i štetnih insekata, velike površine šuma su minirane (više od 100.000 ha).
Nastavkom masovnog pošumljavanja na Grdonju obilježen Svjetski dan šuma
Također, nedovoljno se ulaže u potivpožarnu zaštitu i svake godine imamo požare koji šumskom fondu nanesu višemilionske štete.
Sačuvajmo naše šume zajedno i posvetimo im bar jedan dan u godini, jer šume nas čuvaju svakodnevno a da toga nismo ni svjesni.
