U dvorani ispunjenoj sa 300 učenika anglikanske škole All Saints, malo ko je digao ruku na pitanje da li znaju za predstojeću zabranu, a kamoli kako da se za nju pripreme.
Zakon, koji će djeci mlađoj od 16 godina onemogućiti pristup većini popularnih platformi, stupa na snagu 10. decembra, izazivajući lavinu reakcija širom zemlje i svijeta .
Šta tačno podrazumijeva zabrana?
Platforme koje je australijska vlada definirala kao "društvene mreže s ograničenjem prema dobi" morat će dokazati da poduzimaju sve razumne korake kako bi spriječile pristup korisnicima mlađim od 16 godina. U suprotnom, suočavaju se s kaznama do 49,5 miliona australijskih dolara (oko 29 miliona eura).
Na listi se nalaze giganti poput Snapchata, Facebooka, Instagrama, TikToka, Reddita, Threadsa, Twitcha, X-a i YouTubea. Dok vlada tvrdi da je ovaj potez zaštita djece od štetnog sadržaja, tehnološke kompanije ističu da već rade na sigurnijim sistemima.
Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, najavio je da će već od 4. decembra početi s deaktivacijom i blokiranjem računa, pozivajući mlade da na vrijeme preuzmu svoje podatke. Snap će korisnicima omogućiti deaktivaciju računa do tri godine, odnosno do navršenih 16 godina. Popularni "snap streakovi", svakodnevna razmjena fotografija koje signaliziraju online prisustvo, jednostavno će prestati.
Zabrana dolazi u posebno osjetljivom trenutku, na kraju školske godine i prije osmonedjeljnog ljetnog raspusta u Australiji. Za milione djece to znači dugo, vruće ljeto bez škole, bez nastavnika i bez skrolovanja.
Kako provjeriti starost miliona korisnika?
Stručnjaci ovu mjeru vide kao prirodnu evoluciju sigurnosnih standarda, upoređujući je sa uvođenjem sigurnosnih pojaseva u automobilima ili zdravstvenih upozorenja na cigaretama.
„Zapitali smo se šta radimo u stvarnom svijetu? Da li puštamo mlade ljude u striptiz klubove, barove, da li im dozvoljavamo da kupuju alkohol? Koje norme imamo offline, a koje želimo da odražavamo online?“, objašnjava Julie Dawson iz kompanije za digitalni identitet Yoti.
Ali procjena dobi za tinejdžere u tranziciji, poput onih od 15 do 17 godina, može biti izazovna. Neki stariji od 16 godina možda će morati predočiti identifikacijski dokument kako bi dokazali svoje godine, ističe Andy Lulham iz Verifymyja.
Pokušaji varanja sistema, poput korištenja maski, vjerovatno neće uspjeti zahvaljujući tehnologiji koja provjerava da li se stvarna osoba nalazi ispred kamere. Virtualne privatne mreže (VPN) također nisu idealno rješenje jer remete lokalizirano korisničko iskustvo na kojem se društvene mreže zasnivaju.
Važno je napomenuti da zakon odgovornost stavlja isključivo na tehnološke kompanije. Ne postoje kazne za djecu ili roditelje ako uspiju zaobići zabranu.
"Izgubit ću sve"
Reakcije tinejdžera su pomiješane. Shar, petnaestogodišnja ambiciozna pjevačica, zabrinuta je zbog gubitka platforme koju koristi za promociju svoje muzike. "Trebalo mi je toliko dugo da objavljivanjem skupim 4.000 pratilaca na svom glavnom nalogu, a izgubit ću sve to", rekla je.
Kao i drugi mladi kreatori, on sada usmjerava svoje pratioce na Lemon8, aplikaciju u vlasništvu matične kompanije TikToka, ByteDance, koja nije obuhvaćena zabranom.
Tinejdžerska influencerica Zoey, koja ima 48.000 pratilaca na TikToku, pokrenula je peticiju kojom zahtijeva smanjenje starosne granice na 13 godina. Prikupila je više od 43.000 potpisa.
S druge strane, 14-godišnja Maxine Steel je prošle godine izbrisala svoje aplikacije jer joj je postalo preteško odoljeti skrolovanju. Trenutno je u ljetnom kampu gdje su telefoni zabranjeni. "Svi smo se sada navikli na to, zaboravili smo na društvene mreže i moram reći, ovo je najživlje okruženje u kojem sam ikada bila", kaže Maxine.
Stručnjaci poput Lucy Thomas iz Project Rockita upozoravaju da, dok se neki mladi osjećaju oslobođeno, drugima gubitak online zajednica teško pada. "Posljednje što želimo je da se mladi ljudi zbog ove politike okreću opasnijim, manje reguliranim prostorima", kaže Thomas.
Eksperiment koji svi prate
Zabranu je uglavnom potaknula knjiga "Anksiozna generacija" američkog psihologa Jonathana Haidta, koja povezuje porast problema mentalnog zdravlja među mladima sa pametnim telefonima. Ideja se brzo proširila Australijom uz snažnu medijsku podršku. Iako su kritičari zakon nazvali brzopletim potezom za sticanje političkih poena, druge zemlje pomno slijede primjer Australije.
Malezija, Danska, Norveška i zemlje EU već razmatraju ili uvode slična ograničenja. Velika Britanija ima Zakon o online sigurnosti, dok je u SAD-u najmanje 20 država usvojilo zakone koji se odnose na djecu i društvene mreže, iako nijedan nije tako sveobuhvatan kao australijska zabrana.
