Bosanskohercegovačke željeznice decenijama služe kao primjer kako politička nebriga i nedostatak strateškog planiranja mogu uništiti potencijalno vitalnu infrastrukturu.
Dok su mnoge zemlje Evrope modernizirale svoje željezničke mreže i učinile ih okosnicom transportnog sistema, u BiH su željeznice prepuštene zubu vremena i minimalnim ulaganjima. Posebno je alarmantno stanje putničkog željezničkog saobraćaja, koji je gotovo u potpunosti zapostavljen na domaćim linijama, dok su međunarodne veze potpuno ugašene već godinama.
Više od dvije decenije od završetka rata, veći dio Bosne i Hercegovine ostao je željeznički izolovan. Gradovi poput Tuzle, Mostara, Banje Luke i Bihaća nisu povezani željezničkim linijama, što je apsurdno za zemlju sa velikim geografskim potencijalom za željeznički saobraćaj. Razlog za ovakvu situaciju ne leži samo u poslijeratnim finansijskim izazovima, već i u namjernom zapostavljanju ove vrste prevoza od strane političkih elita.
Stručnjaci upozoravaju da je cestovni saobraćaj sistemski favorizovan na štetu željeznica, čime se pogodovalo privatnim interesima i transportnim korporacijama, često blisko povezanim s vladajućim strukturama. Ovo je dovelo do situacije gdje su željeznice postale simbol neefikasnosti i zanemarivanja, dok su putevi i autoputevi postali prioritetni projekti, nerijetko praćeni korupcijskim skandalima.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto jedan je od rijetkih glasova koji jasno ukazuje na hitnost modernizacije željezničkog sistema. Prema njegovim riječima, unapređenje željezničkog saobraćaja mora biti prioritet, ne samo zbog približavanja BiH evropskim standardima, već i zbog ekoloških i ekonomskih benefita koje ova vrsta prevoza donosi.
Forto je naglasio potrebu za reorganizacijom oba entitetska željeznička preduzeća – Željeznica Federacije BiH (ŽFBiH) i Željeznica Republike Srpske (ŽRS). Prema važećem Zakonu o željeznicama BiH, ova preduzeća su obavezna razdvojiti upravljanje infrastrukturom od pružanja usluga prevoza. Ova strukturalna promjena nije samo zakonski zahtjev, već i preduslov za povećanje transparentnosti i efikasnosti u poslovanju.
Forto je posebno istakao problem netransparentnosti finansijskog poslovanja željezničkih preduzeća. Prema njegovim riječima, neophodno je stvoriti uvjete u kojima će biti jasno razdvojeni prihodi od upravljanja infrastrukturom i prihodi od usluga prevoza. Ovo bi omogućilo bolje planiranje ulaganja i racionalniju raspodjelu resursa.
Entiteti imaju mogućnost da formiraju dva odvojena preduzeća za infrastrukturu i usluge prevoza ili da uspostave holding modele unutar kojih će te funkcije biti jasno razdvojene. Forto smatra da je ovo prilika za unapređenje poslovanja i stvaranje modernog sistema koji će biti konkurentan na regionalnom nivou.
Jedan od ključnih razloga za reformu željezničkog sektora leži u potrebi usklađivanja sa standardima Transevropske transportne mreže (TEN-T). Evropska unija postavlja visoke standarde za željezničku infrastrukturu, uključujući elektrifikaciju pruga, modernizaciju stanica i uvođenje bržih, energetski efikasnih vozova.
Forto je naglasio da je cilj povezati veće gradove poput Sarajeva, Tuzle, Zenice, Brčkog, Doboja i Banje Luke putem savremene željezničke mreže. Ovo bi građanima omogućilo brzo, sigurno i ekološki prihvatljivo putovanje, što je trenutno nezamislivo u postojećim uvjetima.
Željeznice Federacije BiH proteklu deceniju provele su u procesu finansijske konsolidacije, ali stvarni rezultati još uvijek nisu vidljivi na terenu. Iako je smanjenje dugova važno, to ne smije biti izgovor za odgađanje modernizacije. S druge strane, ŽRS su započele reforme u saradnji sa Svjetskom bankom, ali su konkretni rezultati također izostali.
Forto smatra da je trenutna situacija neodrživa i da je potrebna hitna akcija kako bi se željeznice transformirale u efikasan sistem koji će služiti građanima i privredi.
Jedno od potencijalnih rješenja za revitalizaciju željeznica je otvaranje tržišta za privatne operatere. Forto je naglasio da reorganizacija ne podrazumijeva automatski dolazak privatnika, ali da bi razdvajanjem funkcija upravljanja infrastrukturom i pružanja usluga mogla nastati konkurencija koja bi podstakla poboljšanje kvaliteta usluga.
Pozitivan primjer dolazi iz Sarajeva, gdje je prigradski željeznički saobraćaj u posljednjih nekoliko godina doživio određeni napredak. Forto smatra da ovaj model treba služiti kao inspiracija za cijelu zemlju. Povezivanje gradskih i prigradskih naselja željeznicom ne samo da smanjuje gužve na cestama, već i doprinosi smanjenju emisija štetnih gasova.
Reforma željeznica nije samo infrastrukturni, već i civilizacijski iskorak. Ona predstavlja priliku da se Bosna i Hercegovina konačno pridruži modernim evropskim trendovima, gdje željeznice igraju ključnu ulogu u transportnom sistemu. Uz strateška ulaganja, transparentno upravljanje i političku volju, BiH može izgraditi sistem koji će biti ponos svih građana.
Edin Forto i njegov tim suočeni su s izazovom koji zahtijeva hrabre odluke i odlučnu akciju. Ako uspiju, željeznice BiH bi mogle postati priča o uspjehu i simbol obnove infrastrukture u zemlji koja predugo stagnira u sjeni političkih igara i korupcije.
