Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) našla se u središtu pažnje javnosti nakon najave povećanja mjesečnih naknada članovima Upravnog odbora i uvođenja naknade za sekretara ovog tijela.
Predložena odluka, koja bi trebala stupiti na snagu od 1. januara iduće godine, povećava naknade članova odbora sa 475 KM na 600 KM, dok sekretar po prvi put dobija pravo na 200 KM za mjesec u kojem prisustvuje sjednici. Ukupni godišnji trošak za neto naknade iz budžeta FIPA-e iznosit će 67.200 KM.
Iako u obrazloženju iz FIPA-e stoji da se povećanje naknada temelji na “odgovornosti i značaju uloge Upravnog odbora” i da će ovo unaprijediti administrativnu podršku, potez otvara politička i etička pitanja. Devet članova odbora dolazi iz različitih političkih i gospodarskih struktura: predstavnici Vijeća ministara, Vlade FBiH, Vlade RS, Vanjskotrgovinske komore, Vijeća stranih investitora i udruženja poslodavaca. Miješanje državnih institucija i privatnih interesa u jednom tijelu već godinama izaziva kritike zbog potencijalne netransparentnosti.
Politički, ovakav potez može se tumačiti na dva načina. S jedne strane, povećanje naknada može biti opravdano pokušajem profesionalizacije Upravnog odbora, nagradom za odgovornost i motivacijom za aktivno sudjelovanje u strateški važnom tijelu koje treba privlačiti strane investicije. S druge strane, u situaciji kada se iz budžeta izdvaja značajan iznos, a javnost nema pristup izvještajima o radu odbora, ovakva odluka može djelovati kao privilegij politički postavljenih kadrova i dodatno narušiti povjerenje građana u državne institucije.
Analitičari upozoravaju da ovakve odluke često služe i kao politički instrument: dodjela naknada može biti sredstvo jačanja lojalnosti unutar političkih saveza, posebno u institucijama koje se bave stranim investicijama, gdje politički utjecaj može biti direktno povezan s ekonomskim interesima. U tom smislu, transparentnost i izvještavanje o učinku Upravnog odbora postaju ključni elementi legitimnosti ovakvog poteza.
U konačnici, odluka o povećanju naknada u FIPA-i neće biti ocijenjena samo kroz prizmu finansijske opravdanosti, već i kao test političke odgovornosti i profesionalizma državnih institucija u Bosni i Hercegovini. Bez jasne komunikacije i vidljivih rezultata rada, povećanje honorara lako može biti interpretirano kao simbol privilegija i političke neosjetljivosti, što može imati dugoročne posljedice na povjerenje investitora i građana.
