Porodice žrtava iz prijedorskih sela Zecovi i Briševo obilježavaju 34 godine od počinjenih ratnih zločina u kojima su ubijeni brojni bošnjački i hrvatski civili.
Više od tri decenije kasnije, bol zbog gubitka najmilijih i dalje je prisutna, dok porodice nastavljaju potragu za posmrtnim ostacima žrtava i insistiraju na ostvarivanju pravde kroz pravosudne procese.
Sud Bosne i Hercegovine je 6. marta 2024. godine potvrdio optužnicu u predmetu Veljko Brajić i drugi, koja optužene Veljka Brajića, Slobodana Taranjca, Ranka Kaurina, Branka Dženopoljca i Draška Topića tereti da su radnjama opisanim u optužnici počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172., a sve u vezi sa članom 180. i članom 29. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Optužnica ih tereti za planiranje i učestvovanje u topovskom i pješadijskom napadu na selo Briševo, nastanjeno pretežno hrvatskim stanovništvom. U napadu je ubijena najmanje 61 osoba, dok se tri osobe vode kao nestale, a zabilježeni su i slučajevi silovanja.
Prema ranije objavljenoj optužnici, na području Zecova ubijeno je najmanje 150 civila bošnjačke nacionalnosti – u selu 69, na drugim lokacijama 20 civila, u logorima na području općine Prijedor 30 civila bošnjačke nacionalnosti, a ostali su ubijeni na drugim lokacijama i pod drugim okolnostima poslije progona, kao i da su mještani Zecova vođeni u logore “Keraterm”, “Omarska” i “Trnopolje”. Sud Bosne i Hercegovine je za zločine protiv čovječnosti u Zecovima pravosnažno osudio Dušana Milunića na 12 godina, Iliju Zorića na 20, Zorana Stojnića na osam, Zorana Milunića na 14 i Ljubišu Četića na pet godina zatvora. Prvostepenom presudom Duško Zorić je osuđen na 15 godina.
