Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obilježila je danas 75 godina postojanja i djelovanja svečanom sjednicom na kojoj su se okupili brojni akademici, profesori, istraživači i predstavnici kulturnog i naučnog života zemlje.
Tokom obilježavanja značajnog jubileja istaknuta je uloga ANUBiH-a u razvoju nauke, umjetnosti i intelektualne misli u Bosni i Hercegovini, ali i potreba da se društvo snažnije osloni na znanje u vremenu velikih globalnih promjena.
Predsjednik ANUBiH-a Muris Čičić poručio je da Akademija nastavlja raditi na jačanju položaja nauke i umjetnosti u društvu te na njihovom većem utjecaju u procesu donošenja važnih odluka.
Govoreći o savremenim izazovima, upozorio je da svijet prolazi kroz duboke geopolitičke promjene koje mijenjaju odnose među državama, ali i način funkcioniranja društava. Prema njegovim riječima, ubrzan razvoj tehnologije, posebno vještačke inteligencije, dodatno mijenja okolnosti u kojima će živjeti buduće generacije.
„I sad, kad to sve stavite u kontekst, još i ekstremnog razvoja vještačke inteligencije, onda shvatate da svijet postaje opasno mjesto za život, za aktivnost normalnu, za odrastanje nekih normalnih generacija, nego će se morati one sada snalaziti s nekim drugim okolnostima. Jednostavno, nešto što su bile pretpostavke našeg života do sada, to nisu više“, naveo je Čičić.
Osvrćući se na stanje visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, istakao je kako taj sektor zahtijeva ozbiljnije sistemsko uređenje te izrazio stav da bi država trebala imati posebno ministarstvo zaduženo za visoko obrazovanje.
Na svečanosti se obratila i akademkinja Ljerka Ostojić, koja je naglasila da je Akademija tokom sedam i po decenija ostala jedan od najvažnijih čuvara naučne i kulturne baštine zemlje.
„Medicina me učila brizi o čovjeku, ali Akademija nas uči brinuti o cjelokupnom znanju, tome da se ono mora čuvati, razvijati i prenositi dalje, bez obzira na okolnosti“, kazala je Ostojić.
Posebno je istaknula doprinos žena razvoju nauke i akademske zajednice, naglašavajući da je današnja veća zastupljenost žena rezultat dugogodišnjeg rada i zalaganja brojnih naučnica i istraživačica.
Dopisni član ANUBiH-a Elvis Ahmetović ukazao je na važnost međunarodne saradnje, jačeg povezivanja univerziteta s privredom te većeg uključivanja domaćih istraživača u evropske i svjetske projekte. Naglasio je i potrebu uspostavljanja snažnijih veza između naučnika u Bosni i Hercegovini i stručnjaka iz bh. dijaspore.
Obilježavanje 75. godišnjice bilo je prilika i za podsjećanje na razvojni put ove institucije, koji je započeo osnivanjem Naučnog društva Bosne i Hercegovine početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Kroz različite historijske periode, uključujući ratne i poslijeratne godine, Akademija je nastavila djelovati kao jedna od najvažnijih naučnih i umjetničkih institucija u zemlji.
Poruka koja je dominirala svečanošću bila je jasna – ulaganje u znanje, istraživanje i mlade generacije ostaje ključni preduslov za razvoj Bosne i Hercegovine u godinama koje dolaze.
