Nevjerovatni podaci iz Agencije za državnu upravu Republike Srpske (ADURS) bacili su ozbiljnu sjenu na pojam ocjenjivanja rada državnih službenika i namještenika.
Prema polugodišnjem izvještaju koji je entitetskoj vladi dostavljen za prvo polugodište prošle godine, od ukupno 5.303 ocijenjena zaposlenika, nijedan nije dobio negativnu ocjenu – niti jedan jedini službenik ili namještenik nije proglašen "nezadovoljavajućim".
Još šokantnije, samo 53 zaposlena – ili simboličan jedan posto – dobilo je ocjenu "zadovoljava", dok je preostalih 5.250 službenika, ili skoro 99 posto, ocijenjeno najvišim ocjenama: 2.624 su označena kao "istiće se", a 2.626 kao "naročito se ističe".
Ukoliko brojke gledamo hladno, javna uprava RS-a izgleda kao perfektno funkcionirajući stroj. Ali ako zagrebemo ispod površine, postavlja se pitanje – je li moguće da gotovo svi zaposlenici u entitetskoj administraciji rade besprijekorno, bez greške, propusta ili problema u efikasnosti i kvalitetu rada?
Prema pravilima ocjenjivanja, službenici se vrednuju svakih šest mjeseci prema postignutim rezultatima, kvalitetu i efikasnosti rada, samostalnosti, stvaralačkoj sposobnosti, inicijativi, vještini komunikacije, spremnosti na prilagodbu promjenama i ostalim kompetencijama koje zahtijeva njihovo radno mjesto. Uprkos tome, statistika izgleda gotovo nestvarno: skoro savršena javna uprava, gdje negativne ocjene praktično ne postoje.
Ovakav trend otvara pitanja o autentičnosti sistema ocjenjivanja: radi li se o realnoj slici produktivnosti, ili je riječ o ritualu pohvala i internog samozadovoljstva koji ignorira stvarnu učinkovitost i rezultate? Kritičari tvrde da ovakav model više podsjeća na ceremonijalnu dodjelu medalja nego na objektivnu evaluaciju, gdje se stvarni problemi i slabosti zaposlenih jednostavno prešućuju.
Jedno je sigurno – brojke govore jedno, stvarnost vjerojatno drugo. Javna uprava RS-a može se pohvaliti statistički savršenim ocjenama, ali realnost svakodnevnog rada i kvaliteta usluge prema građanima ostaje otvoreno pitanje.
