Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović uputio je novu apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži ocjenu ustavnosti Zakona o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu bh. entiteta Republika Srpska.
Pored ocjene ustavnosti, Ademović je zatražio i donošenje privremene mjere kojom bi se, kako navodi, hitno obustavila primjena spornog zakona do konačne odluke Ustavnog suda, uz obrazloženje da bi njegova primjena mogla izazvati ozbiljne štetne posljedice po ustavni poredak i građane. Također je uputio i dopis Uredu visokog predstavnika (OHR), tražeći hitnu reakciju međunarodne zajednice.
U zvaničnom saopćenju, Ademović upozorava da se ovim zakonom, prema njegovim tvrdnjama, nastavlja pokušaj uspostavljanja paralelnog sistema elektronske identifikacije u Republici Srpskoj, što ocjenjuje kao direktno podrivanje državnih nadležnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Nastavak neustavne prakse pod drugim imenom
Sporni zakon je objavljen u Službenom glasniku RS-a 2. juna 2026. godine, a Ademović ističe da se njime, kako tvrdi, zaobilazi ranije odluke Ustavnog suda BiH. Podsjeća da je Sud u martu 2026. godine, u predmetu broj U-1/25 po njegovoj ranijoj apelaciji, već proglasio neustavnim odredbe koje su omogućavale uspostavljanje infrastrukture za digitalno potpisivanje na entitetskom nivou.
“Novi Zakon RS ponovo uvodi upravo ove institute, samo pod nadležnošću Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije RS, umjesto ranije predviđenog MUP-a RS. Iako je Zakon formalno novi, njegova suština je gotovo identična ranije ukinutim rješenjima”, naglašava Ademović.
On dalje ističe da su poslovi elektronske identifikacije u isključivoj nadležnosti državne Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), te upozorava da bi uspostavljanje paralelnog sistema moglo izazvati ozbiljne posljedice po funkcionisanje države.
Ademović navodi da bi takav model mogao ugroziti jedinstveni sistem izdavanja putnih isprava, što bi, kako tvrdi, imalo potencijalne posljedice i po bezvizni režim građana BiH. Također upozorava da bi se građani i privredni subjekti mogli suočiti s problemom priznavanja digitalnih potpisa na cijeloj teritoriji BiH i u međunarodnom prometu.
Posebno problematičnim označava član 23. zakona, kojim se, prema njegovim riječima, entitetskoj agenciji omogućava uspostavljanje “čvorova” za prekograničnu autentifikaciju i direktno povezivanje s međunarodnim sistemima, uprkos ranijim odlukama Ustavnog suda BiH koje, kako navodi, takvu praksu zabranjuju.
Kritika OHR-a i političkih aktera
U nastavku saopćenja Ademović kritikuje izostanak reakcije domaćih i međunarodnih institucija, navodeći da sporni zakon prolazi bez šire javne pažnje zbog aktuelnih političkih dešavanja.
“Na sceni imamo tihi državni udar. Reakcije OHR-a još nema! Kao što nema ni reakcije probosanske politike. Ohrabreni političkom i institucionalnom šutnjom, kadrovi SNSD-a idu dalje, pa su se čak drznuli da zabrane državnoj agenciji IDDEEA-i obradu ličnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje”, upozorava zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.
Na kraju, Ademović poručuje da se, prema njegovom mišljenju, kroz ovakve poteze pokušava preuzeti dio državnih nadležnosti i stvoriti pravni haos, uz ocjenu da će dalji razvoj situacije zavisiti od spremnosti institucija i političkih aktera da reaguju.
“Postoji li svijest o kritičnim, ključnim državnim instituciacijama kao ‘crvenim linijama’, i minimum političke iskrenosti i odlučnosti da se one zaštite, ili će prevagnuti želja za vlašću i politička trgovina, pokazat će vrijeme koje je pred nama. I to vrlo brzo”, poručio je Ademović.
