Bosna i Hercegovina sve se više oslanja na uvoz radne snage kako bi nadomjestila nedostatak domaćih radnika u ključnim privrednim sektorima. Najnoviji podaci o realizaciji odluke o kvotama radnih dozvola za strance pokazuju da je tokom 2025. godine nastavljen snažan rast zapošljavanja stranih državljana, potvrđujući duboke promjene na domaćem tržištu rada.
Prema zvaničnim podacima, u Bosni i Hercegovini je prošle godine bilo važeće ukupno 6.702 radne dozvole za strane državljane, što predstavlja povećanje od 15,59 posto u odnosu na godinu ranije. Riječ je o nastavku trenda koji traje već nekoliko godina i koji je direktna posljedica odlaska velikog broja domaćih radnika u zemlje Evropske unije, ali i sve izraženijeg nedostatka radne snage u pojedinim zanimanjima.
Iako broj stranih radnika i dalje čini manje od jedan posto ukupno zaposlenih u Bosni i Hercegovini, njihov značaj za funkcionisanje pojedinih sektora postaje sve veći. Građevinske kompanije, industrijska postrojenja, ugostiteljski objekti i trgovački lanci sve češće posežu za radnicima iz inostranstva kako bi održali poslovanje i realizirali ugovorene projekte.
Republika Srpska gotovo iscrpila kvotu
Posebno je zanimljiv podatak da je ukupna iskorištenost godišnje kvote radnih dozvola na nivou države iznosila 62 posto, ali su razlike između entiteta izrazito velike.
Dok su u Federaciji BiH i Brčko distriktu kvote ostale djelimično neiskorištene, u Republici Srpskoj iskorišteno je čak 99 posto odobrenih radnih dozvola. Takav podatak pokazuje da je potražnja za stranom radnom snagom u ovom entitetu dostigla nivo na kojem poslodavci gotovo u potpunosti koriste mogućnosti koje im stoje na raspolaganju.
Ovakav razvoj događaja posljedica je višegodišnjeg odlaska domaće radne snage, naročito kvalifikovanih zanatlija, građevinskih radnika, vozača, zavarivača, tesara i drugih stručnih profila koji su u zemljama zapadne Evrope pronašli bolje uslove rada i veće zarade.
Građevina prednjači u zapošljavanju stranaca
Analiza sektora u kojima rade strani državljani pokazuje da najveću potrebu za dodatnom radnom snagom ima građevinska industrija.
Upravo su strani radnici danas prisutni na velikom broju gradilišta širom Bosne i Hercegovine. Oni učestvuju u izgradnji stambenih kompleksa, poslovnih objekata, puteva, mostova i drugih infrastrukturnih projekata.
Pored građevinarstva, veliki broj stranih radnika zaposlen je u prerađivačkoj industriji, uslužnim djelatnostima, trgovini i hotelijerstvu. Poslodavci iz ovih sektora već godinama upozoravaju da ne mogu pronaći dovoljan broj domaćih radnika te da bez angažovanja stranaca ne bi mogli održati postojeći obim poslovanja.
Posebno su pogođene djelatnosti koje zahtijevaju fizički zahtjevne poslove ili rad u smjenama, za koje je interes domaće radne snage sve manji.
Sve više nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnika
Podaci pokazuju i promjenu u obrazovnoj strukturi stranih radnika koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu.
Dok je ranijih godina veći dio radnih dozvola izdavan za stručnjake i osobe sa višim kvalifikacijama, sada raste broj polukvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika. Istovremeno se smanjuje udio visokoobrazovanih stranaca.
To ukazuje da domaće tržište rada najviše osjeća nedostatak radnika za operativne poslove u proizvodnji, građevinarstvu, logistici i uslužnim djelatnostima.
Poslodavci sve češće ističu da su spremni zaposliti domaće radnike ukoliko ih mogu pronaći, ali da su zbog manjka raspoložive radne snage primorani tražiti zaposlenike u drugim državama.
Radnici dolaze uglavnom iz Azije
Kada je riječ o zemljama porijekla, najveći broj radnih dozvola izdat je državljanima Indije, Nepala, Bangladeša, Turske i Srbije.
Posebno je vidljiv rast broja radnika iz južne Azije, koji posljednjih godina postaju nezaobilazan dio tržišta rada širom regiona. Slični trendovi prisutni su i u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, gdje poslodavci također nadomještaju nedostatak domaće radne snage angažovanjem radnika iz azijskih zemalja.
Za mnoge od njih Bosna i Hercegovina predstavlja priliku za zaposlenje, dok pojedini nakon određenog perioda pokušavaju pronaći posao u državama Evropske unije.
Muškarci čine ogromnu većinu
Struktura zaposlenih stranaca pokazuje da čak 86 posto radne snage čine muškarci.
Takav odnos prvenstveno je rezultat činjenice da najveći broj stranaca radi u građevinarstvu, industriji i drugim djelatnostima koje tradicionalno zapošljavaju veći broj muškaraca.
U sektoru ugostiteljstva, trgovine i pojedinim uslužnim djelatnostima zastupljenost žena je nešto veća, ali i dalje značajno manja u odnosu na muškarce.
Trend koji će se nastaviti
Iako trenutno strani radnici čine samo 0,8 posto ukupno zaposlenih u Bosni i Hercegovini, stručnjaci upozoravaju da će njihov broj nastaviti rasti u narednim godinama.
Demografski pad, starenje stanovništva i kontinuirano iseljavanje radno sposobnih građana stvaraju sve veći pritisak na tržište rada. Poslodavci upozoravaju da bez sistemskih mjera za zadržavanje domaće radne snage neće biti moguće zaustaviti rast potrebe za uvozom radnika.
Zbog toga strani radnici više nisu privremeno rješenje za pojedine sektore, već postaju važan dio ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine. Građevina, industrija, ugostiteljstvo i trgovina već danas u značajnoj mjeri zavise od njihovog angažmana, a taj značaj će, prema svim pokazateljima, u narednim godinama biti još izraženiji.
