Građani Bosne i Hercegovine ponovo su na meti organizovanih digitalnih prevara u kojima kriminalci koriste sve uvjerljivije metode kako bi došli do ličnih i finansijskih podataka.
Lažne SMS poruke, e-mailovi i internet stranice koje imitiraju komunikaciju banaka postali su jedno od najčešćih sredstava za pokušaj krađe novca s računa.
Iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine upozoravaju da prevaranti posljednjih mjeseci sve češće šalju poruke koje izgledaju kao zvanična obavještenja finansijskih institucija. Cilj takvih poruka je da korisnika navedu da klikne na određeni link i unese povjerljive informacije.
Najčešće se građanima šalju upozorenja da moraju hitno ažurirati aplikaciju mobilnog bankarstva, potvrditi svoj identitet ili izvršiti određenu sigurnosnu provjeru. U porukama se često koristi ton upozorenja, uz tvrdnje da će račun biti blokiran ukoliko korisnik ne reaguje odmah.
Nakon što osoba otvori poslani link, može biti preusmjerena na lažnu internet stranicu koja vizuelno podsjeća na službenu stranicu banke. Na takvim stranicama od korisnika se traži unos podataka s platne kartice, brojeva telefona, pristupnih podataka ili jednokratnih sigurnosnih kodova.
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica upozorio je da građani moraju biti posebno oprezni jer banke nikada ne traže ovakve informacije putem poruka ili neprovjerenih kanala komunikacije.
“Banke nikada od svojih klijenata ne traže PIN broj kartice, CVV/CVC sigurnosni kod, jednokratne autorizacijske kodove niti druge povjerljive podatke putem SMS-a, e-maila, telefonskih poziva, društvenih mreža ili linkova dostavljenih u porukama”, poručio je Ražanica.
On je naglasio da svaki zahtjev za dostavljanje takvih podataka treba tretirati kao pokušaj prevare te da se građani u slučaju sumnje odmah trebaju obratiti svojoj banci putem zvaničnih kontakata.
Posebna opasnost kod ovakvih prevara jeste manipulacija strahom i osjećajem hitnosti. Prevaranti računaju na to da će korisnik, zabrinut zbog moguće blokade računa ili gubitka pristupa usluzi, reagovati bez dodatne provjere.
Stručnjaci savjetuju da građani nikada ne otvaraju sumnjive linkove, da pažljivo provjere adresu pošiljaoca i da ne unose podatke na stranicama do kojih su došli putem nepoznatih poruka.
Ukoliko je neko već kliknuo na sumnjivi link ili ostavio svoje podatke, preporučuje se da odmah kontaktira banku, blokira karticu ukoliko postoji mogućnost zloupotrebe i promijeni sigurnosne podatke.
Banke u BiH kontinuirano ulažu u razvoj zaštitnih sistema i tehnologija za prepoznavanje sumnjivih aktivnosti, ali upozoravaju da je pažnja korisnika i dalje jedna od najvažnijih mjera zaštite.
Osim lažnih poruka koje se predstavljaju kao bankarska komunikacija, građani se suočavaju i s drugim oblicima internet prevara. Među čestim metodama su lažni zahtjevi za kupovinu X-bonova, prevare putem društvenih mreža gdje se počinioci predstavljaju kao poznanici ili potencijalni partneri, kao i telefonske prevare koje posebno pogađaju stariju populaciju.
Zajedničko svim ovim pokušajima jeste stvaranje lažnog osjećaja povjerenja i pritiska da žrtva brzo reaguje. Upravo zbog toga nadležni apeluju na građane da nikada ne dijele sigurnosne kodove, podatke kartica ili lične informacije prije nego što provjere kome ih zaista daju.
