Diplomatski odnosi između Nikaragve i Italije doživjeli su nagli prekid nakon višedecenijskog spora oko Alessija Casimirrija, bivšeg pripadnika zloglasnih “Crvenih brigada” i jednog od ljudi osuđenih za učestvovanje u otmici i ubistvu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora.
Odluka vlade Daniela Ortege da prekine veze s Rimom nije samo još jedan sukob u nizu diplomatskih prepucavanja, nego završnica višegodišnjeg političkog nadmudrivanja oko čovjeka koji je za Italiju simbol jednog od najmračnijih poglavlja svoje moderne historije, dok je za nikaragvanske vlasti postao pitanje suvereniteta i političkog prkosa.
Slučaj Casimirri pokazuje kako jedan zločin star gotovo pola stoljeća i dalje može potresti međunarodne odnose – posebno kada se u njega umiješaju ideologija, zaštita bjegunca i politički interesi vlasti koje se godinama sukobljavaju sa Zapadom.
Čovjek iza diplomatskog skandala
Alessio Casimirri nije obični bjegunac. Njegovo ime decenijama se vezuje za otmicu Alda Mora 1978. godine, događaj koji je potresao Italiju i ostao jedan od najtežih napada političkog terorizma u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Kao pripadnik “Crvenih brigada”, ekstremno ljevičarske oružane organizacije koja je tokom sedamdesetih godina izvela niz atentata i otmica, Casimirri je učestvovao u napadu u ulici Via Fani u Rimu, gdje je ubijeno pet pripadnika Morovog osiguranja.
Nakon što je Moro otet, sedmicama je držan u zatočeništvu prije nego što je ubijen. Njegova likvidacija postala je simbol brutalnosti političkog ekstremizma i rana koja u Italiji nikada nije potpuno zarasla.
Italijanski sudovi Casimirrija su osudili na više doživotnih kazni, ali on nikada nije završio iza rešetaka. Početkom osamdesetih pobjegao je iz Italije, a utočište je pronašao u Nikaragvi, gdje je kasnije dobio državljanstvo i izgradio novi život.
Ortega povukao crvenu liniju
Vlada Daniela Ortege odbijala je godinama italijanske zahtjeve za izručenje, pozivajući se na zakone koji štite nikaragvanske državljane od ekstradicije.
Međutim, posljednja odluka Managve pokazuje da pitanje Casimirrija više nije samo pravni spor. Nakon izjava italijanskog ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija, nikaragvanska vlast odlučila je diplomatski odgovoriti prekidom odnosa.
Tajani je optužio vlasti u Managvi da pružaju zaštitu “opasnim teroristima” i poručio da Italija neće odustati od zahtjeva da Casimirri odgovara pred italijanskim pravosuđem.
Za Rim je riječ o principu – država smatra da zločini poput ubistva Alda Mora ne zastarijevaju i da žrtve političkog nasilja zaslužuju pravdu bez obzira na to koliko je vremena prošlo.
Za Managvu, međutim, slučaj je postao pitanje državnog suvereniteta i odbijanja pritisaka izvana.
Sukob koji nadilazi jednog čovjeka
Iako je Casimirri u središtu krize, pozadina sukoba mnogo je šira. Nikaragva Daniela Ortege već godinama se nalazi pod kritikama zapadnih država zbog autoritarnog upravljanja, gušenja opozicije i udaljavanja od demokratskih standarda.
Italija, kao članica Evropske unije, posljednjih godina ima sve oštriji odnos prema vlastima u Managvi, a slučaj bivšeg pripadnika “Crvenih brigada” dodatno je produbio postojeće političke razlike.
Za Italiju, Casimirri je bjegunac od pravde koji mora odgovarati za najteže zločine. Za Ortegin režim, on je postao simbol otpora prema zahtjevima stranih vlada.
Ali iza velikih diplomatskih riječi ostaje jednostavno pitanje: može li politička zaštita trajati duže od zahtjeva za pravdom?
Lov koji traje gotovo četiri decenije
Prekid diplomatskih odnosa neće zaustaviti Italiju, barem prema porukama iz Rima. Vlasti poručuju da neće zaboraviti žrtve terorizma i da će nastaviti insistirati na izručenju čovjeka koji je pravosnažno osuđen.
Slučaj Casimirri tako ostaje otvorena rana italijanske historije i primjer kako jedan događaj iz prošlosti može decenijama kasnije oblikovati odnose među državama.
Jer dok Nikaragva zatvara vrata diplomatiji, Italija poručuje da neće zatvoriti dosje Alda Mora. Za Rim, ovo nije samo pitanje jednog bjegunca – nego pitanje da li vrijeme može izbrisati odgovornost za politički teror.
