U BiH se bilježi porast digitalnog nasilja, ali i slučajeva teških povreda nastalih usljed učestvovanja u opasnim izazovima koji se šire putem društvenih mreža.
Zbog negativnog utjecaja društvenih mreža na zdravlje i sigurnost djece, sve veći broj zemalja razmatra uvođenje zabrane njihovog korištenja za mlađe od 16 godina, a Australija je otišla i korak dalje te je od ovog mjeseca uvela nova pravila. Naime, u Australiji je 10. decembra stupio na snagu novi zakon kojim je deset najvećih platformi dobilo obavezu da blokira pristup djeci mlađoj od 16 godina ili će biti kažnjene novčanim kaznama do 33 miliona američkih dolara, piše Večernji list BiH.
Roditelji, pratite djecu
Platforme koje su obavezne poštovati ovaj zakon su Facebook, Instagram, Snapchat, Threads, TikTok, X, YouTube, Reddit te streaming platforme Kick i Twitch. S druge strane, servisi poput YouTube Kidsa, Google Classrooma i aplikacija za razmjenu poruka, poput WhatsAppa, i dalje će biti dostupni djeci mlađoj od 16 godina.
Provođenje zabrane bit će odgovornost kompanija koje upravljaju društvenim mrežama, a kazne će biti izrečene onima koje ne poduzmu razumne mjere kako bi spriječile pristup djeci. Australska vlada je istakla da će nastaviti preispitivati listu platformi na koje se zakon odnosi.
Prema podacima Zavoda za statistiku Australije, u toj zemlji živi pet miliona djece mlađe od 16 godina, uključujući milion djece u dobi od 10 do 15 godina. Neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene mreže koristilo je 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina. Vlade od Danske do Malezije, kao i pojedine savezne države SAD-a, najavile su slične mjere, četiri godine nakon što je curenje internih dokumenata kompanije Meta pokazalo da je ta kompanija bila svjesna da njeni proizvodi doprinose problemima s percepcijom vlastitog izgleda kod tinejdžera i pojavama suicidalnih misli, iako je javno negirala postojanje takve povezanosti.
Digitalno nasilje
Zastupnici u Evropskom parlamentu nedavno su podržali ubrzanu provedbu Zakona o digitalnim uslugama i zabranu štetnih praksi koje izazivaju ovisnost, s ciljem zaštite maloljetnika. Ove mjere uključuju zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina, dok bi djeca u dobi od 13 do 16 godina društvene mreže mogla koristiti isključivo uz saglasnost roditelja ili staratelja.
U Bosni i Hercegovini postoje različita mišljenja i inicijative vezane za zabranu korištenja društvenih mreža među maloljetnicima. Ozbiljnija inicijativa prvi put je pokrenuta nakon napada u Bosanskoj Krupi u oktobru prošle godine, kada je maloljetnik ubio jednog policajca, a drugog ranio. Ipak, sve je ostalo na nivou inicijative, iako brojna istraživanja ukazuju na potrebu hitne reakcije.
Naime, u BiH se bilježi porast digitalnog nasilja, ali i slučajeva teških povreda nastalih usljed učestvovanja u opasnim izazovima koji se šire putem društvenih mreža. Istraživanje organizacije Save the Children pokazalo je da djeca i mladi u BiH dvije trećine svog vremena provode online, te da 9 od 10 djece ima profil na nekoj od društvenih mreža. Najveći broj djece u dobi od 7 do 18 godina (93 posto) internetu pristupa putem pametnog telefona. Slijedi tablet, koji češće koriste djeca od 7 do 10 godina nego starija djeca. Posebno zabrinjava podatak da se dobna granica korisnika društvenih mreža stalno spušta, te da ih danas koriste čak i djeca od šest godina.
