Turistički haos u špici sezone: Ambasada BiH u Kuvajtu obustavila izdavanje viza, pasoši “zaglavljeni”, gubici se mjere milionima Usred najveće ljetne turističke sezone, Ambasada Bosne i Hercegovine u Kuvajtu obustavila je izdavanje viza, što je izazvalo pravi potres u turističkoj industriji BiH. Više od 200 pasoša ostalo je neobrađeno, dok turoperatori i turistički radnici već broje milione maraka izgubljenih prihoda.
Problem je nastao nakon što je konzularni službenik Ambasade povučen u Sarajevo zbog administrativnih procedura i korištenja godišnjeg odmora, a zamjenski službenik je odbio obavljanje konzularnih poslova, pozivajući se na to da mu nisu u opisu radnog mjesta. Ovaj čin neodgovornosti doveo je do potpune paralize izdavanja viza.
Iako državljani Kuvajta ne trebaju vize za ulazak u BiH, njihova pratnja — najčešće osoblje i posluge iz Jugoistočne Azije — mora imati urednu vizu. Za mnoge kuvajćanske porodice, putovanje bez posluge nije opcija. Zbog toga, destinacije koje zahtijevaju dodatne vize jednostavno otpadaju sa liste. Posljedica: turisti iz Kuvajta, koji inače troše desetine hiljada eura po boravku i ostaju u BiH i do dva mjeseca, biraju druge zemlje.
Lani je za prateće osoblje iz Kuvajta izdano više od 1.700 viza, što jasno govori o veličini i važnosti ovog tržišta. Ove godine, taj broj je drastično smanjen. Mnogi Kuvajćani, razočarani komplikacijama i čekanjem, odlučili su se za alternative poput Gruzije, Azerbejdžana ili Kirgistana — zemalja koje ulažu ogromne napore da privuku turiste iz Zaljeva, nudeći brze i jednostavne vizne režime.
Ovaj neviđeni birokratski kolaps ne znači samo propuštene zarade od smještaja i gastronomije, već i direktan udar na ugled države. Turisti iz Zaljeva spadaju u najpoželjnije goste: putuju s porodicama i poslugom, ostaju dugo i troše izdašno. Za razliku od prosječnog evropskog gosta koji boravi nekoliko dana, kuvajćanski turisti u Bosni i Hercegovini ostaju najmanje mjesec dana, često čak cijelo ljeto.
Osim administrativnih problema, na smanjenje dolazaka uticale su i globalne krize — rat u Gazi, napadi Izraela na Iran, nestabilnosti u regionu Zaljeva i povremene obustave zračnog saobraćaja. Ipak, ključni problem u slučaju Bosne i Hercegovine leži u vlastitoj neorganiziranosti.
U međuvremenu, zemlje regije i šire agresivno promovišu svoju turističku ponudu i pojednostavljuju birokratske procedure. Dok BiH gubi svoje vjerne goste, konkurenti aktivno rade na širenju investicija i razvoju novih kapaciteta. Primjeri poput Gruzije i Azerbejdžana pokazuju koliko institucionalna podrška i brendiranje destinacije mogu donijeti koristi.
Brojni gradovi u BiH, poput Mostara, Jajca, Bihaća i okoline rijeke Une, imaju ogroman neiskorišteni potencijal, posebno za goste sa Bliskog Istoka koji cijene netaknutu prirodu, mir i ugodnu klimu. Nažalost, umjesto da se ulaže u razvoj sadržaja, zdravstveni turizam i termalne vode — koji bi mogli privući još više gostiju i investicija — BiH se bavi gašenjem požara izazvanih vlastitom nebrigom.
Dnevni letovi iz Kuvajta za Sarajevo, aktivni od aprila do oktobra, bilježe pune avione, no ni to nije dovoljno kad posjetitelji ostanu bez mogućnosti da povedu osoblje. Potpuno je jasno da se veliki dio arapskih turista odlučuje upravo na destinacije gdje im niko ne komplikuje “ćejf”.
Zaljevski turisti su poznati po hedonističkom pristupu odmoru: vole uživati u prirodi, luksuzu i vrhunskoj gastronomiji, bez stresa i administrativnih prepreka. Izgubiti takve goste znači otvoriti prostor konkurenciji i trajno narušiti tržište koje se decenijama gradilo.
BiH već sada gubi desetine miliona konvertibilnih maraka, a dugoročno bi mogla ostati bez najlojalnijih posjetilaca, od kojih su mnogi već ulagali u hotele, apartmane i turističke komplekse širom zemlje.
Za razliku od evropskih turista, gosti sa Bliskog Istoka u BiH vide drugi dom, mjesto u koje se vraćaju svake godine. Međutim, umjesto da država njeguje takve veze, administrativni kaos ih tjera da svoja ljetovanja, pa i kapital, presele drugdje.
Ako se hitno ne promijeni pristup i ne osigura efikasan vizni servis, Bosna i Hercegovina rizikuje da ovu sezonu upamti kao prekretnicu — ali onu u pogrešnom smjeru.
