Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini pozdravila je usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ističući kako je ovim otvoren put za dolazak američkog gasa u našu zemlju.
Iz Ambasade SAD-a nisu krili oduševljenje ishodom glasanja u federalnom parlamentu, nazivajući ovo velikim iskorakom za energetsku nezavisnost države.
"Danas je bio fantastičan dan za energetsku sigurnost u BiH! Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio je izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji i postavio temelje za američkog investitora koji će izgraditi gasovod kojim će američki gas stizati u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj gasovod otvorit će nove ekonomske prilike za sve građane BiH", poručili su iz Ambasade SAD-a.
Dodali su i to da saradnja na projektu Južne interkonekcije jača bilateralne odnose između dvije zemlje te da zajednički rade na otvaranju nove ere ekonomskog razvoja u BiH.
Podsjetimo, zakon je usvojen na jučerašnjoj maratonskoj vanrednoj sjednici po hitnom postupku sa 79 glasova "za". Sjednica je obilovala pauzama na kojima se pokušao dogovoriti tekst amandmana koji bi dodatno zaštitio državnu imovinu, no Vlada FBiH na kraju nije prihvatila nijedan amandman.
Ključna izmjena u zakonu odnosi se na oduzimanje nadležnosti nad ovim gasovodom domaćoj kompaniji "BH Gas". Umjesto nje, u tekst se uvodi američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je registrovana u Sarajevu, a u potpunom je vlasništvu istoimenog američkog društva. Pored glavne trase, ministar energetike Vedran Lakić potvrdio je i planiranje novih odvojaka prema Grudama, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Čapljini, te od Kladnja prema Tuzli.
Iako ga Vlada i američka ambasada predstavljaju kao strateški trijumf, zakon je naišao na oštre kritike civilnog sektora.
Iz Aarhus centra u BiH i CEE Bankwatch Networka tražili su povlačenje zakona, tvrdeći da je neustavan i da otvara prostor za "pogodovanje nepoznatom investitoru bez iskustva", za kojeg ističu da je jedina referenca politička povezanost s Donaldom Trumpom. Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra upozorila je na ozbiljne pravne i finansijske rizike zbog nedefinisanih obaveza investitora, dok su iz CEE Bankwatcha naglasili da građanima još uvijek nije predočeno koliko će ovaj projekat koštati.
Konačnu riječ o ovom zakonu dat će Dom naroda Parlamenta FBiH za sedam dana. Ukoliko zakon dobije zeleno svjetlo, naredni korak je potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, što se očekuje krajem aprila u Dubrovniku.
