Trump je prestao govoriti nakon što je upozoren da će to vjerovatno izazvati oštru iransku odmazdu...
Najviši američki general je krajem prošlog mjeseca tajno i ubrzano posjetio sjedište Centralne komande SAD-a na Floridi kako bi se lično informirao o planovima američke vojske da pošalje kopnene trupe u Iran radi prisilnog zaplijenjivanja njegovog visoko obogaćenog urana, ključnog sastojka potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, rekla su dva izvora upoznata sa situacijom.
Izvori su rekli da su brifinzi bili toliko hitni i osjetljivi da su prisilili generala Dana Cainea, načelnika Združenog štaba, da 19. maja, sa sastanka visokih zvaničnika NATO-a u Briselu, preko Atlantika, požuri u Tampu na Floridi. Izvori su rekli da su brifinzi na visokom nivou i hitna priroda brifinga naglašavaju koliko je administracija bila blizu odobrenja visokorizične kopnene operacije.
Glasnogovornik Združenog štaba odbio je komentirati pripreme za moguću operaciju. Caine je kasnije informirao predsjednika Donalda Trumpa o opcijama za takvu operaciju, rekao je jedan od izvora.
Ali Trump se nije oglasio nakon što je upozoren da bi to vjerovatno izazvalo oštru iransku odmazdu, produžilo rat i gurnulo globalnu ekonomiju u daljnje previranja, rekli su izvori. Trump je također izrazio zabrinutost zbog mogućnosti značajnih američkih žrtava, prema izvorima upoznatim sa situacijom.
Napredno planiranje operacije dogodilo se usred ponovljenih Trumpovih izjava da se SAD i Iran približavaju sporazumu o otvaranju Hormuškog moreuza i okončanju pregovora o iranskom nuklearnom programu. U četvrtak je Trump rekao da će SAD i Iran uskoro potpisati sporazum, potencijalno tokom vikenda.
Ali razgovori o slanju kopnenih trupa u Iran prošlog mjeseca pokazuju koliko su SAD bile blizu masovne eskalacije sukoba.
„Previše rizika“, rekao je jedan od izvora upoznatih s planovima za potencijalnu vojnu operaciju, dodajući da nije iznenađujuće što je Trump prošlog mjeseca odlučio ne dati zeleno svjetlo vojsci.
Teheran također planira ekonomsku "nuklearnu opciju" ako pregovori sa SAD-om propadnu i rat se nastavi, rekle su tri osobe upoznate s tim pitanjem: prisiljavanje Huta, glavne iranske posredničke snage u Jemenu, da zatvore moreuz Bab-al-Mandab, ključni plovni put i globalno trgovinsko središte koje je služilo kao spas za brodarstvo kao ulaz u Crveno more usred višemjesečnog zatvaranja Hormuškog moreuza od strane Irana.
Visoki zvaničnik administracije odgovorio je za komentar listom uslova koje je Iran navodno pristao kao dio pregovora, uključujući uništavanje i uklanjanje svog nuklearnog materijala, demontažu svog nuklearnog programa, otvaranje Hormuškog moreuza i zaustavljanje finansiranja terorističkih grupa koje podržava Iran, a tek tada bi dobio ublažavanje sankcija.
Iranska verzija dogovorenog je veoma drugačija, prema iranskim državnim medijima, koji su rekli da se Iran neće obavezati da će odustati od upravljanja Hormuškim moreuzom i da svaki dogovor zahtijeva trenutno oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava.
Iako je Trump više puta spomenuo mogućnost da SAD uđu i prisilno zaplijene uranij, on je nerado krenuo s operacijom koja bi mogla rezultirati velikim brojem američkih žrtava, nešto što je skeptičan da bi američki narod podržao.
Uprkos rizicima, misija zapljene iranskog obogaćenog uranijuma, posebno 440 kg koje je visoko koncentrirao do nivoa gotovo oružja, nije u potpunosti skinuta s dnevnog reda.
Nuklearni stručnjaci izrazili su skepticizam da bi američka vojna operacija mogla pronaći i provjeriti sav uranijum, a kamoli ga sigurno i potpuno ukloniti u neprijateljskim uslovima. Naime, vjeruje se da je materijal ostao u gasovitom stanju, kao što je bio u vrijeme posljednje provjere Međunarodne agencije za atomsku energiju u junu 2025. godine.
Iran je sljedećeg mjeseca isključio međunarodne nuklearne inspektore iz zemlje, nakon zajedničkih američko-izraelskih zračnih napada na njegova postrojenja. Ovi napadi su oštetili nuklearna postrojenja, ali nisu uništili sav nuklearni materijal, ostavljajući ga u podzemnim tunelima.
Fizičko osiguranje urana zahtijevalo bi značajne američke kopnene snage, uključujući stotine specijalnih operativaca.
Američki vojni komandanti su utvrdili da bi takva operacija spadala između "visokog do ekstremnog" i "prihvatljivog nivoa rizika" za specijalne operativne snage, prema izvoru upoznatom sa smjernicama, što znači da bi misija mogla rezultirati značajnim brojem američkih žrtava, čak i ako bude uspješno izvedena. Visoki zvaničnik administracije priznao je u petak da će uklanjanje visoko obogaćenog uranijuma, čak i ako Iran pristane da se to dogodi, biti izazovno i da tehnički detalji još nisu razrađeni.
Ako bi se pokrenula kopnena operacija zarobljavanja uranijuma, rizik ekonomske štete od zatvaranja moreuza Bab-al-Mandab, što je jedna od posljedica na koje su upozorile obavještajne procjene, mogao bi biti katastrofalan za svjetsku ekonomiju.
