Visoki američki vojni zvaničnici pripremaju planove za udare na iranske kapacitete u Hormuškom moreuzu i okolnim vodama ako se prekid vatre s Iranom raspadne, navodi CNN. Planovi uključuju i moguće ciljanje visokih vojnih komandanata Irana.
Prema navodima više izvora upoznatih s planiranjem, američka vojska razmatra niz opcija za gađanje iranskih ciljeva u području Hormuškog moreuza, južnog dijela Arapskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Fokus bi bio na takozvanom dinamičkom ciljanju malih brzih jurišnih čamaca, brodova za polaganje mina i drugih asimetričnih kapaciteta kojima je Teheran uspio praktično zatvoriti ključne plovne puteve i iskoristiti ih kao polugu pritiska na SAD.
Zatvaranje moreuza već je izazvalo velike poremećaje u globalnoj ekonomiji i prijeti da ugrozi napore predsjednika Donalda Trumpa da obuzda inflaciju u SAD-u, uprkos prekidu vatre zbog kojeg su američki udari, pokrenuti 7. aprila, privremeno obustavljeni. U prvim sedmicama kampanje američka vojska je gađala ciljeve dublje u Iranu, dok novi planovi predviđaju znatno fokusiranije bombardovanje u blizini strateških morskih prolaza.
CNN je ranije objavio da je velik dio iranskih obalnih raketnih sistema ostao netaknut, a Iran raspolaže i brojnim manjim plovilima koja se mogu koristiti za napade na brodove, što otežava eventualno otvaranje moreuza. Više izvora, među njima i jedan visokopozicionirani brodarski posrednik, upozorava da sami napadi oko moreuza vjerovatno ne bi odmah doveli do ponovnog pokretanja plovidbe.
"Ako ne možete nedvosmisleno dokazati da je 100% iranskih vojnih kapaciteta uništeno ili da postoji gotovo potpuna sigurnost da SAD mogu umanjiti rizik našim kapacitetima, na kraju će se sve svesti na to koliko je Trump spreman preuzeti rizik i početi gurati brodove kroz moreuz", rekao je jedan izvor upoznat s vojnim planiranjem.
Razmatra se i mogućnost da SAD ispune raniju Trumpovu prijetnju udarima na dualne i infrastrukturne ciljeve, uključujući energetska postrojenja, kako bi prinudile Iran na pregovore. Američki predsjednik je poručio da će SAD obnoviti borbene operacije ako ne dođe do diplomatskog rješenja rata, a pojedini sadašnji i bivši zvaničnici upozoravaju da bi udari na infrastrukturu bili kontroverzna eskalacija sukoba.
Još jedna opcija koju su razvili vojni planeri jeste ciljanje pojedinih iranskih vojnih lidera i drugih "opstrukcionista" za koje američki zvaničnici tvrde da aktivno potkopavaju pregovore. Među njima je, prema jednom izvoru, i Ahmad Vahidi, koji obavlja dužnost komandanta Iranske revolucionarne garde.
Na pitanja o planiranju ciljeva, zvaničnik Pentagona je poručio:
"Zbog sigurnosti operacija ne govorimo o budućim ili hipotetičkim kretanjima. Američka vojska nastavlja predsjedniku pružati opcije i sve opcije ostaju na stolu".
Trump je u više navrata tvrdio da je iranski režim "rastrojen" nakon zajedničkih američko-izraelskih operacija u kojima je ubijen niz visokih zvaničnika, uključujući vrhovnog lidera.
U nedavnoj objavi na društvenim mrežama Trump je dodatno opisao unutrašnje podjele u Teheranu, navodeći da sukob između "hardlinera", koji prema njemu gube na bojnom polju, i "umjerenih", koji dobivaju na utjecaju, otežava postizanje diplomatskog sporazuma.
U istom tekstu napisao je: "Iran ima veliki problem da shvati ko im je vođa! Oni jednostavno ne znaju! Unutrašnja borba između 'Hardlinera', koji veoma loše prolaze na bojnom polju, i 'Umjerenih', koji uopće nisu vrlo umjereni (ali dobivaju poštovanje!), je luda!"
Prema izvorima, eventualni novi udari SAD-a ciljali bi i preostale iranske vojne kapacitete, uključujući projektile, lansere i proizvodne pogone koji nisu uništeni u početnom valu američko-izraelskih napada ili su premješteni na nove položaje tokom prekida vatre. Američka obavještajna procjena, na koju se poziva CNN, navodi da je oko polovine iranskih lansera projektila i na hiljade dronova-kamikaza preživjelo prvu fazu bombardovanja.
Ministar odbrane Pete Hegseth je prošle sedmice potvrdio da je Iran tokom primirja premjestio dio preostalih vojnih sredstava i zaprijetio da će ti ciljevi biti gađani ako Teheran odbije dogovor. Iako, prema navodima CNN-a, Trump preferira diplomatsko rješenje i oklijeva ponovo pokrenuti rat, izvori naglašavaju da produženje prekida vatre nije "neograničeno" te da je američka vojska spremna obnoviti udare ukoliko dobije naredbu.
Trump je više puta izražavao nezadovoljstvo zbog odbijanja Irana da ponovo otvori Hormuški moreuz, koji je praktično zatvoren za međunarodni brodski saobraćaj kao odgovor na prve američko-izraelske udare.
Dvojica izvora upoznatih s početnim planiranjem rata navode da je američka administracija potcijenila spremnost Teherana da zatvori prolaz i da je to vjerovatno moglo biti "spriječeno" da su američki vojni kapaciteti bili raspoređeni bliže od samog početka sukoba.
Neuspjeh da se spriječi gotovo potpuno zatvaranje moreuza u prvim danima rata doveo je do sadašnjeg zastoja, jer se većina tankera i dalje ne usuđuje prolaziti zbog straha od napada. Prema riječima jednog američkog zvaničnika, američka mornarica trenutno ima 19 brodova na Bliskom istoku, uključujući dva nosača aviona, te sedam brodova u Indijskom okeanu.
Od 13. aprila SAD koriste veći dio tih snaga za provođenje blokade iranskih luka i do četvrtka su preusmjerile najmanje 33 broda. Američke snage su do sada pregledale najmanje tri plovila, uključujući dva u Indijskom okeanu, oko 3.600 kilometara od Perzijskog zaljeva. Najskorija akcija izvedena je u noći sa srijede na četvrtak, kada je, prema saopćenju Pentagona, ukrcajna ekipa zaustavila "sankcionisani brod bez državne zastave" koji je prevozio naftu iz Irana u Indijskom okeanu.
