Američka administracija trebala bi dati najveći prioritet sigurnosti lanaca snabdijevanja lijekovima, jednako kao što je to učinila s vitalnim mineralima i strateškim sirovinama.
Dok pažnju javnosti i medija tokom susreta američkog predsjednika Donald Trump i kineskog predsjednika Xi Jinping uglavnom privlače teme poput Irana, Tajvana, umjetne inteligencije, carina i kontrole nad vitalnim mineralima, jedno pitanje ostaje gotovo potpuno u sjeni — ogromna zavisnost američke farmaceutske i biotehnološke industrije od kineskih sirovina i proizvodnih lanaca.
Upravo ta zavisnost Pekingu daje značajan uticaj na američki zdravstveni sistem, što bi u budućnosti moglo predstavljati ozbiljan geopolitički i sigurnosni problem.
Heparin – lijek bez kojeg američke bolnice ne mogu funkcionisati
Kao jedan od najvažnijih primjera navodi se lijek za razrjeđivanje krvi Heparin, koji se smatra jednim od najčešće korištenih lijekova u američkoj medicini.
Heparin se koristi:
tokom gotovo svih dijaliznih tretmana,
u većini velikih srčanih operacija,
kao standardna terapija za duboku vensku trombozu i plućnu emboliju,
u rutinskim procedurama intenzivne njege.
Za više od 550.000 pacijenata na dijalizi u Sjedinjenim Američkim Državama praktično ne postoji adekvatna klinička alternativa ovom lijeku.
Međutim, ključni problem nalazi se duboko u lancu njegove proizvodnje.
Sirovina za lijek dolazi iz kineskih sela
Osnovna sirovina za proizvodnju heparina dobija se iz sluznice svinjskih crijeva, koja se prikuplja u hiljadama malih radionica i pogona širom kineske provincije Shandong.
Ta sluznica sadrži prirodni „glikozaminoglikan“, supstancu koja prolazi kroz više nivoa prerade i različite lance snabdijevanja prije nego što stigne do proizvođača aktivnih farmaceutskih sastojaka. Oni zatim proizvode „heparin natrijum“, ključni aktivni sastojak u lijeku.
Procjenjuje se da oko 70 posto američkih zaliha heparina dolazi upravo ovim putem.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da su dva američka proizvođača aktivnih farmaceutskih sastojaka za heparin — jedan smješten u saveznoj državi Wisconsin, a drugi u Ohaju — danas u vlasništvu kineskih kompanija.
Trenutno ne postoji nijedan potpuno nezavisni američki proizvođač heparina na komercijalnom nivou.
Kontaminirani heparin usmrtio najmanje 149 Amerikanaca
Strahovi vezani za sigurnost lanca snabdijevanja nisu samo teorijski.
Tokom 2007. i 2008. godine kontaminirani heparin izazvao je smrt najmanje 149 Amerikanaca, dok je sporni lijek distribuiran u ukupno 11 zemalja.
Istrage su pokazale da je izvor kontaminacije bio grad Changzhou u kineskoj provinciji Jiangsu.
Međutim, kineske vlasti tada su negirale da kontaminacija potiče iz Kine te nisu dozvolile američkoj Upravi za hranu i lijekove da sprovede potpunu krivičnu istragu. Na kraju niko nije odgovarao za smrt pacijenata.
Uslovi koji su doveli do te tragedije ni danas nisu značajno promijenjeni.
Sluznica se i dalje prikuplja kroz veliki broj malih, raspršenih kineskih radionica, prvenstveno zato što je takav model proizvodnje i dalje jeftiniji od bilo koje ozbiljne alternative.
Američke kompanije ignorisale dugoročni rizik
Američke farmaceutske kompanije i proizvođači lijekova više od dvije decenije posmatraju kinesku cjenovnu prednost kao tržišnu pogodnost, a ne kao ozbiljan strateški rizik.
To se, kako navodi američki portal, nije promijenilo čak ni nakon smrtnih slučajeva 2008. godine niti tokom trenutnog talasa nestašica lijekova.
Prema podacima Američke agencije za hranu i lijekove (FDA), kompanija Viatris odnosno njen ogranak Mylan povukli su se 2025. godine s američkog tržišta heparina.
Istovremeno, Pfizer, jedan od rijetkih preostalih velikih dobavljača, suočava se s ozbiljnom nestašicom injekcija heparina.
Umjesto diverzifikacije proizvodnje, tržište se tako dodatno sužava, a američki zdravstveni sistem postaje još zavisniji od kineskih proizvođača aktivnih farmaceutskih sastojaka.
To praktično znači da liječenje velikog broja američkih pacijenata zavisi od lanca snabdijevanja koji Washington nema pod svojom kontrolom.
Kina sve više jača dominaciju nad ključnim sektorima
Pojedini analitičari smatraju da nije nužno riječ o tome da Kina planira „naoružati“ medicinske zalihe, ali upozoravaju da sama mogućnost takvog scenarija predstavlja ozbiljan rizik.
Analiza koju je u maju ove godine objavila Rhodium Group navodi da Kina kroz svoj novi petogodišnji plan dodatno učvršćuje kontrolu nad globalnim lancima vrijednosti koristeći regulatorne mjere i ekonomski pritisak kako bi otežala pokušaje drugih zemalja da smanje zavisnost od kineske proizvodnje.
Prema toj analizi, broj proizvoda nad kojima Kina ima dominantnu kontrolu porastao je sa 192 u 2021. godini na čak 315 proizvoda tokom 2024. godine.
Petnaesti petogodišnji plan Kine, predstavljen u martu 2026. godine, posebno izdvaja bioproizvodnju kao sektor od strateškog značaja i jedan od prioriteta za „ključne prodore“.
To pokazuje da Peking ne planira smanjivati svoje prisustvo u farmaceutskom lancu vrijednosti, već naprotiv — dodatno širiti uticaj i kontrolu nad sektorom koji je od vitalnog značaja za globalno zdravstvo.
Istovremeno, pokušaji Sjedinjenih Američkih Država da diverzifikuju vlastite lance snabdijevanja odvijaju se sporo, dok zavisnost od kineske proizvodnje nastavlja rasti.
