Rat u Ukrajini izazvao je velike geopolitičke poremećaje pa su istočnoevropske zemlje koje se graniče sa Rusijom, a gdje dominira Poljska zbog svog položaja i članstva u NATO-u postale faktički najpouzdaniji strateški partner SAD.
Okrenuo se Mađarskoj
Zbog novog odnosa snaga predsjednik Srbje Aleksandar Vučić sudeći prema njegovim najnovijim izjavama smatra da bi Srbija trebala da se pozicionira kao centralnoevropska zemlja zbog čega se zalaže za što veću saradnju sa Mađarskom. Zbog toga se taj "virus" proširio i na Republiku Srpsku, što nedvosmisleno ukazuje da ovaj bh. entitet slijepo prati politiku Srbije i da se ništa ne dešava bez Vučićevoh znanja. Tome doprinosi i činjenica da je u nedavnoj posjeti mađarskog ministra vanjskih poslova BiH potvrđena ova teza.
Dovoravanja Mađarskoj krenula su mnogo ranije međusobnim posjetama i davanjem odlikovanja Viktoru Orbanu koji je teg oko vrata EU, koja sve manje ima živaca za njegove fašističke izlete.
Ipak, analitičari misle da Srbiju Zapad i dalje vidi, prije svega, na Zapadnom Balkanu.
Vučić je rekao da će Amerikanci već u junu početi da prave novi blok u Evropi koji će činiti Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Ukrajina i Rumunija koji će na taj način postati "najmoćniji u Evropi".
Kako je rekao, zbog toga će doći do promjene političke mape u Evropi i promjene dinamike odnosa Srbije sa EU.
Bježi od deklarativne vojne neutralnosti
„Mi želimo da se pozicioniramo kao centralnoevropska zemlja, zato imamo sve bliže odnose sa Mađarskom. To će mijenjati dinamiku našeg odnosa sa Evropom. Želim da vjerujem da će biti u pozitivnom smislu, ali za nas postoje ograničavajući faktori što se tiče sankcija Rusiji i Kosova“, naveo je Vučić.
Inače, Srbija i Mađarska će u maju formirati savjet za saradnju.
„Vjerujem da bi trebalo u Beogradu ili u Novom Sadu da se održi taj samit. Vidjećemo. I da napravimo taj strateški savjet, po pitanju bezbjednosti možemo više da sarađujemo, protiv terorizma i to nam otvara mogućnosti i saradnje unutar naše vojske i policije i u vojno-tehničkom smislu“,poručio je Vučić.
Tradicionalno dobri odnosi sa Češkom i Slovačkom
Ako se ima u vidu da Srbija tradicionalno ima dobre odnose sa Češkom i Slovačkom postavlja se pitanje da li je budućnost naše zemlje u centralnoj Evropi?
Nekada se gravitacioni centar Evrope nalazio zapadno od rijeke Elbe, a danas je Poljska postala novo geopolitičko uporište, naročito nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Poljska je najznačajniji saveznik SAD u Evropi, što je potvrđeno i nedavnom posjetom američkog predsjednika Joa Bidena Varšavi, a ne Berlinu ili Parizu i najavom velikog američkog ulaganja u Inicijativu tri mora, na čijem je čelu Poljska.
Od Baltika do Egeja
Ta Inicijativa je svojevrsna vertikala uspostavljena od Baltičkog, preko Jadranskog i Crnog mora pa do Egeja, odnosno mapa američkih saveznika.
Ovo je i jedna od tema za ozbiljno promišljanje u Srbiji i preispitivanje pozicije vojne neutralnosti koja se u datim podjelama karata može ispostaviti kao teret, a ne kao prednost.
S druge strane, predsednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov smatra da će dinamika spoljnopolitičkih promjena zavisiti od daljeg toka rata u Ukrajini.
Sukob SAD-EU
„Mislim da Zapad ne vidi Srbiju u centralnoj Evropi i Višegradskoj grupi, koja je ionako dobijala packe iz Brisela zato što često odstupaju od evropskih standarda. Zapad želi da Srbija ostane na Zapadnom Balkanu. S tim što tu ima razmimoilaženja između EU i SAD-a“, poručuje Popov.
Kako kaže, Vašington podržava "Otvoreni Balkan" za razliku od Brisela.
„EU nije oduševljena Otvorenim Balkanom jer postoji već Berlinski proces koji je znatno širi proces od Otvorenog Balkana. Također, Briselski proces je više inkluzivan jer obuhvata sve države na Zapadnom Balkanu“, zaključuje Popov.