Ljetna vrućine u Evropi postaju brutalne.
Ogromni toplotni talasi prže kontinent, a milioni ljudi bore se s rekordnim temperaturama koje ne padaju ispod 30 stepeni Celzijusa čak ni noću. Međutim, uprkos nepodnošljivoj vrućini, klima-uređaji u evropskim domovima su i dalje rijetkost, piše američki CNN. Dok se Amerikanci rashlađuju u dubokoj hladovini, Evropljani su primorani da preživljavaju uz pomoć običnih ventilatora, ledenih obloga i hladnih tuševa, ističe američki medij.
Brojke najbolje ilustruju razliku između dva kontinenta. Dok u Sjedinjenim Američkim Državama gotovo 90 posto domaćinstava ima klima-uređaj, u Evropi ta brojka iznosi samo oko 20 posto. U nekim razvijenim zemljama situacija je još gora - u Velikoj Britaniji jedva pet posto domova ima klima-uređaj, dok u Njemačkoj ta brojka pada na bijednih tri posto. Kako klimatske promjene donose ranije i smrtonosnije toplotne talase, Amerikanci se s pravom pitaju zašto bogate evropske zemlje toliko nerado rashlađuju.
Klima uređaji su odavno luksuz, a ne potreba.
Glavni razlog leži u historiji. Veliki dio Evrope, posebno sjever, historijski jednostavno nije imao potrebu za hlađenjem. "Nemamo tradiciju instaliranja klima uređaja u Evropi jer do nedavno nije bilo stvarne potrebe za tim", rekao je za CNN Brian Motherway iz Međunarodne agencije za energiju (IEA). Toplotni talasi su se dešavali i ranije, ali nikada nisu trajali ovoliko dugo niti dostizali tako ekstremne temperature.
Kao rezultat toga, klima uređaj se u Evropi oduvijek smatrao luksuzom, a ne osnovnom potrebom, uglavnom zbog visokih troškova instalacije i potrošnje električne energije. Cijene energije u Evropi su znatno više nego u SAD-u, dok su prosječni evropski prihodi često niži. Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini dodatno je povećala račune za struju, tako da uključivanje klima uređaja ostaje ogroman finansijski teret za mnoge evropske porodice.
Stara arhitektura i mnogo birokratije
Sama arhitektura također igra veliku ulogu. U južnoj Evropi, kuće su stoljećima građene s debelim zidovima i malim prozorima kako bi prirodno blokirale sunce, što je bilo dovoljno dugo. S druge strane, u ostatku Evrope, zgrade su građene isključivo s idejom da se zimi zadrži toplina. Problem je što je većina evropskih nekretnina izuzetno stara; na primjer, u Engleskoj je svaka šesta kuća izgrađena prije 1900. godine, što izuzetno otežava naknadnu ugradnju modernih sistema.
Čak i kada vlasnici imaju novac, često nailaze na zid birokratije. Richard Salmon, direktor britanske kompanije za ugradnju rashladnih uređaja, ističe da lokalne vlasti redovno odbijaju zahtjeve za ugradnju klima uređaja. Razlog je nevjerovatan - zvaničnici smatraju da vanjske jedinice kvare vizualni izgled zgrada, što je posebno strogo zabranjeno u historijskim centrima i zaštićenim područjima pod zaštitom konzervacije.
Začarani krug koji dodatno zagrijava gradove
Postoji i politički problem. Evropska unija se obavezala da će postati klimatski neutralna do 2050. godine, a nagli porast broja klima uređaja ozbiljno bi ugrozio ove zelene planove. Osim što troše ogromne količine električne energije, klima uređaji rade tako što izbacuju toplotu vani. Studija provedena u Parizu pokazala je da masovna upotreba klima uređaja može podići temperaturu vanjskog zraka u gradu za čak dva do četiri stepena Celzijusa, stvarajući nepodnošljive toplotne ostrva u gusto naseljenim evropskim gradovima.
Zato su neke zemlje već povukle okidač. Španija je uvela stroga pravila koja nalažu da klima-uređaji na javnim mjestima i u vladinim institucijama ne mogu biti postavljeni ispod 27 stepeni Celzijusa kako bi se uštedjela energija. Ali s obzirom na to da se Evropa zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta, takve zabrane postaju sve teže za građane koji kuhaju u svojim stanovima noću.
Potražnja raste uprkos upozorenjima za zaštitu okoliša
Uprkos svemu, navike se polako mijenjaju jer ljudi više ne mogu podnijeti ljetni pakao. Kompanije za klimatizaciju potvrđuju da se broj upita koje primaju utrostručio u posljednjih pet godina, a trenutni toplotni talas je potpuno blokirao telefonske linije. "Ljudi jednostavno ne mogu funkcionisati kada kuhaju u krevetu u tri ujutro", kaže Salmon. Čak je i francuska krajnje desničarka Marine Le Pen osvojila političke poene obećavajući "veliki plan klimatizacije", prozivajući elitu koja radnicima drži predavanja o ekologiji iz svojih ugodno rashlađenih kancelarija i limuzina.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je opasno gašenje požara benzinom. Radhika Khosla sa Univerziteta u Oxfordu naglašava da klime stvaraju začarani krug - troše energiju koja i dalje uglavnom dolazi iz fosilnih goriva, čime zagađuju planetu i dodatno podižu globalnu temperaturu, što onda stvara potrebu za još većim brojem klima uređaja. IEA zaključuje da će Evropa morati hitno uvesti stroge propise o energetskoj efikasnosti novih uređaja, jer svaki klima uređaj kupljen danas zaključava potrošnju električne energije i emisiju plinova za naredne dvije decenije.
