Američka Uprava za suzbijanje narkotika (DEA) krajem septembra uspostavit će svoj stalni punkt u Crnoj Gori, što predstavlja dramatičan zaokret u dosadašnjoj praksi i jasan pokazatelj dubokog nepovjerenja u domaće bezbjednosne strukture. Prema saznanjima iz diplomatskih i bezbjednosnih krugova, američka strana već priprema dolazak svoje službenice u svojstvu rezidentnog atašea, a procedura za dobijanje agremana od crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova je već u toku.
Ovakav razvoj događaja nije iznenađenje za one koji već duže vrijeme upozoravaju na ozbiljne propuste u borbi protiv organizovanog kriminala i narko-kartela u Crnoj Gori. Kako se ističe iz diplomatskih izvora, američka administracija više ne želi pasivno posmatrati urušavanje operativnih kapaciteta crnogorskih službi koje su, kako se tvrdi, u posljednje vrijeme sve više politizovane i stavljene pod kontrolu partijski lojalnih kadrova.
Posebnu zabrinutost izaziva stanje unutar Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), koja, prema informacijama, funkcioniše više kao ekspozitura vladajuće partije nego kao profesionalna kontraobavještajna institucija. U službu se, navodno, zapošljavaju osobe bez sigurnosnih provjera, često bez stručnih kvalifikacija, a kao posebno alarmantan podatak navodi se da je tokom internog testiranja više pripadnika ANB bilo pozitivno na psihoaktivne supstance.
Ovakvi nalazi bacaju dodatnu sumnju na sposobnost i volju crnogorskih službi da se suoče s kompleksnim strukturama međunarodnog organizovanog kriminala. Upravo zbog toga, američki bezbjednosni aparat odlučuje da pojača svoje prisustvo i direktno nadzire situaciju na terenu.
Prema dostupnim informacijama, međunarodni partneri više ne vjeruju da se vlast u Crnoj Gori iskreno bori protiv narko-klanova. Smatraju da su dosadašnji rezultati – ili njihovo odsustvo – ugrozili aktivnosti koje se paralelno odvijaju u Španiji, Magrebu i Zapadnoj Africi, gdje su crnogorske veze s narko-kartelima već odavno dokumentovane.
U fokusu pažnje stranih obavještajnih službi su i nove metode komunikacije koje koriste vođe narko-klanova – koje domaće službe, očigledno, ne uspijevaju pratiti. Korištenje pametnih telefona je u padu, dok se formiraju nove komandne linije koje ostaju van domašaja lokalnih struktura. Sve to, tvrde strani analitičari, zahtijeva direktnu prisutnost i djelovanje iskusnih agenata koji ne zavise od lokalnih političkih uticaja.
Dolazak DEA u Crnu Goru predstavlja više od tehničke podrške – to je jasna politička poruka aktuelnim vlastima. Povjerenje je izgubljeno, rezultati izostali, a borba protiv kriminala prepuštena strukturama koje više niko ne smatra funkcionalnim. Ostat će da se vidi kako će crnogorska vlada odgovoriti na ovaj presedan i hoće li uopće priznati dubinu problema u kojem se zemlja našla.
