Amsterdam postaje prvi svjetski grad koji je odlučio zabraniti javno oglašavanje mesnih proizvoda, uz istovremeno proširenje zabrane na fosilna goriva i luksuzna putovanja s visokim emisijama ugljika. Odluka, koju je donijelo Gradsko vijeće, predstavlja ambiciozan spoj ekološke politike i utjecaja na tržište.
Zabrana se odnosi na sve gradske oglasne površine u javnom prostoru, uključujući bilborde, stajališta javnog prijevoza i digitalne ekrane. Privatni prostori, kao što su restorani, trgovine i online platforme, zasad ostaju izuzeti.
Grad Amsterdam ističe da cilj nije zabrana konzumacije mesa, već smanjenje njegovog publiciteta u javnom prostoru. Proizvodnja mesa globalno je jedan od značajnih izvora stakleničkih gasova, a gradske vlasti smatraju da informiranje i promocija mogu utjecati na potrošačke navike. “Ovo je korak u transformaciji urbanog marketinga u skladu s klimatskim prioritetima”, navodi glasnogovornik gradskog odjela za održivi razvoj.
Uvođenje zabrane ima i ekonomske implikacije. Prehrambena industrija, posebno mesna proizvodnja, mora prilagoditi marketinške strategije, fokusirajući se na digitalne kanale, privatne objekte i međunarodna tržišta. Stručnjaci predviđaju da bi potez mogao ubrzati rast sektora biljnih alternativa i proizvoda s nižim ugljičnim otiskom, jer se kompanije prilagođavaju novim pravilima.
Mjera je izazvala podijeljene reakcije. Ekološke organizacije i dio javnosti hvale odluku, dok predstavnici prehrambene industrije i neki političari upozoravaju na tržišne posljedice i potencijalni presedan za daljnje regulacije. “S jedne strane, ovo je ekološki signal; s druge, postavlja pitanje slobode tržišta i utjecaja politike na potrošačke izbore”, komentira ekonomista i stručnjak za tržište oglašavanja Jan de Vries.
Zabrana stupa na snagu u maju 2026. godine, što kompanijama ostavlja nekoliko mjeseci da prilagode svoje kampanje i poslovne modele. Odluka Amsterdama već se prati širom Evrope, a stručnjaci procjenjuju da bi mogla poslužiti kao model za druge gradove koji žele povezati klimatske ciljeve s regulacijom marketinga.
U konačnici, odluka pokazuje kako klimatska agenda sve više postaje ekonomski faktor u urbanom planiranju, dok kompanije iz prehrambenog sektora i transporta kreću u prilagodbu poslovanja i brend strategija u skladu s novim standardima održivosti.
