KAKO DOPRINOSI I POREZI OBLIKUJU PLATE RADNIKA

Analiza poreza i doprinosa na plate u regionu: Utjecaj na poslodavce i zaposlene

Plate radnici

Uporedna analiza poreznih opterećenja: Koje zemlje pružaju više radnicima, a gdje poslodavci snose najveće troškove?

Porezi i doprinosi na plate imaju ključan utjecaj na visinu neto primanja zaposlenih i ukupne troškove poslodavaca. Uz to, tretman dodatnih naknada poput toplog obroka razlikuje se među zemljama regiona, uključujući Bosnu i Hercegovinu (Federaciju BiH i Republiku Srpsku), Crnu Goru, Hrvatsku i Srbiju.

Ovaj tekst analizira zbirne stope doprinosa, strukturu oporezivanja i različit pristup dodatnim naknadama kroz konkretan primjer plate od 700 eura. Poseban naglasak stavljen je na entitetske propise u BiH zbog specifične raspodjele nadležnosti.

Zbirne stope doprinosa i poreza na dohodak u regionu

Federacija BiH

FBiH prednjači s najvišim ukupnim opterećenjem plata. Zbirna stopa doprinosa iznosi 41,5%, a porez na dohodak je fiksan i iznosi 10%. Doprinosi su raspoređeni:

  • PIO/MIO: 23%,

  • Zdravstvo: 16,5%,

  • Nezaposlenost: 2%.

Republika Srpska

RS ima nižu zbirnu stopu doprinosa od 31% uz isti porez na dohodak od 10%. Struktura doprinosa uključuje:

  • PIO/MIO: 18,5%,

  • Zdravstvo: 10,5%,

  • Nezaposlenost: 0,6%,

  • Dječija zaštita: 1,7%.

Crna Gora

Crna Gora bilježi najnižu zbirnu stopu doprinosa u regionu – 32,5%. Porez na dohodak je nešto niži i iznosi 9%.

Hrvatska

Zbirna stopa doprinosa u Hrvatskoj iznosi 37,2%, dok je porez na dohodak progresivan:

  • 24% za godišnje prihode do 4.000 eura,
  • 36% za iznose iznad toga.

Srbija

Srbija ima zbirnu stopu doprinosa od 37,8%, dok porez na dohodak iznosi 10%.

Tretman toplog obroka

Dodatna naknada za topli obrok ima različit porezni tretman u zemljama regiona:

Federacija BiH i Hrvatska: Topli obrok ne podliježe oporezivanju, što omogućava zaposlenima da zadrže puni iznos naknade, dok poslodavci snose manje troškove.

  • Republika Srpska, Srbija i Crna Gora: Topli obrok podliježe oporezivanju, čime se povećavaju troškovi poslodavaca, a smanjuju neto primanja zaposlenih.

Primjer za platu od 700 eura (neto)

Za ilustraciju, analiziramo bruto plate potrebne za isplatu neto iznosa od 700 eura u zemljama regiona:

  • Federacija BiH: Bruto plata iznosi 1.197,44 eura. Topli obrok nije oporezovan.

  • Republika Srpska: Bruto plata iznosi 1.044,78 eura, ali topli obrok se oporezuje.

  • Crna Gora: Bruto plata iznosi 1.037,04 eura, uz oporezivanje toplog obroka.

  • Hrvatska: Bruto plata iznosi približno 1.115,73 eura, s neoporezovanim toplim obrokom.

  • Srbija: Bruto plata iznosi 1.124,78 eura, a topli obrok podliježe porezima i doprinosima.

Federacija BiH ima najviše zbirne stope doprinosa, što povećava troškove radne snage. S druge strane, Crna Gora nudi najmanje opterećenje, dok Hrvatska i FBiH omogućavaju značajne uštede poslodavcima kroz neoporezivanje toplog obroka. Srbija i RS ostaju među zemljama s višim troškovima rada, dodatno opterećenim oporezivanjem dodatnih naknada.