Cvijeće položeno, himna odsvirana — ali iza protokola stoji historija ispisana krvlju, otporom i dostojanstvom.
Polaganjem cvijeća ispred Vječna vatra, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, zajedno s predstavnicima svih nivoa vlasti, obilježili su Dan grada Sarajeva — datum koji u sebi nosi i slavlje i opomenu.
Sarajevo danas ne slavi samo rođendan. Slavi preživljavanje.
Dva datuma, jedna sudbina
Šesti april ostaje najdublje urezan u historiju glavnog grada Bosne i Hercegovine. Na isti dan, u razmaku od gotovo pola stoljeća, Sarajevo je doživjelo dva sudbinska preokreta.
Prvi — 1945. godine, kada je grad oslobođen od fašističke okupacije i režima NDH, čime je okončana četverogodišnja tamnica Drugog svjetskog rata.
Drugi — 1992. godine, kada je počela opsada Sarajeva, uvod u najdužu opsadu jednog glavnog grada u modernoj historiji Evrope.
Grad pod opsadom: 1.425 dana borbe za život
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana — gotovo četiri godine života bez osnovnih uslova za egzistenciju.
Bez struje. Bez vode. Bez plina. Bez sigurnosti.
U tom periodu ubijeno je više od 11.000 civila, među njima 1.601 dijete. Više od 50.000 građana je ranjeno, dok su generacije odrasle uz zvuke granata i snajpera.
Procjene govore o gotovo pola miliona ispaljenih projektila na grad. Samo 22. jula 1993. godine Sarajevo je zasuto s rekordnih 3.777 granata — dan koji i danas stoji kao simbol brutalnosti opsade.
Ceremonija sjećanja — ali i upozorenje
Obilježavanje Dana grada započelo je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, nakon čega su delegacije položile cvijeće i odale počast svim žrtvama.
Ali iza protokola i zvaničnih delegacija krije se mnogo dublja poruka.
Sarajevo ne obilježava samo historiju — ono podsjeća.
Podsjeća da sloboda nikada nije bila poklonjena. Da su njeni temelji građeni na žrtvi hiljada ljudi. Da su isti datumi donosili i oslobođenje i razaranje.
Grad koji je odbio da nestane
Uprkos svemu, Sarajevo je ostalo grad koji ne pristaje na zaborav niti na pokoravanje.
Grad koji je dva puta u istom datumu morao dokazivati da ima pravo da postoji.
I možda upravo zato 6. april nije samo praznik.
To je dan kada Sarajevo pokazuje da, uprkos svemu što je preživjelo, još uvijek stoji — i pamti.