Tržište automobila u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim izazovima – cijene vozila ne prestaju rasti, dok potražnja, uprkos poskupljenjima, i dalje ostaje visoka.
Kupci, pritisnuti dugim rokovima isporuke i inflatornim udarima, sve češće biraju ono što je odmah dostupno, pa i po cijenu kompromisa.
Smajo Borović iz Sarajeva odlučio se za kupovinu novog vozila, no umjesto ključeva u ruke – dobio je čekanje i zamjenski automobil. „Mislim da se to najviše dešava zato što smo mi generalno malo tržište i autosaloni nemaju hrabrosti da kvotu koju imaju na početku godine povećaju. Svako novo auto koje nije predviđeno dolazi s drugog tržišta i nije namijenjeno nama. Onda se tu stvaraju čekanja”, kaže Borović.
Zbog ovakvih situacija, sve više građana odustaje od novog automobila i okreće se onom što je dostupno odmah – pa i polovnima. „Sljedeći put tražit ću auto koje već postoji u salonu i koje imaju na stanju”, dodaje on.
U sektoru polovnih vozila situacija je slična – interes je veliki, a cijene tvrdoglavo visoke. Emir Soko, suvlasnik auto salona, navodi kako prodaja varira – od dva do deset vozila mjesečno – ali rast cijena je konstantan: „Svaki put kada naručimo nova vozila, cijene rastu. Zbog toga ne očekujemo sniženja.”
Statistika potvrđuje njegove riječi – prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom 2024. godine u zemlju je uvezeno ukupno 81.500 vozila. Od toga je samo 8.233 bilo novih, dok je čak 73.267 bilo polovnih. Ukupna vrijednost uvoza iznosila je 1,2 milijarde konvertibilnih maraka.
Pandemija 2020. godine bila je prekretnica – globalna nestašica čipova i komponenti usporila je proizvodnju, a tržište polovnih automobila preuzelo je primat. Taj trend nije jenjavao ni kasnije, već se dodatno pojačao.
Sada se dodatna nesigurnost uvodi kroz nove tehničke propise Evropske unije. Posebno bi mogli biti pogođeni stariji dizel automobili bez DPF filtera, koji će se postepeno uklanjati s evropskih puteva. „Takvi propisi mogli bi dovesti do zasićenja tržišta, a time možda i do pada cijena. Nama bi to odgovaralo jer bismo mogli nuditi povoljnije opcije, ali trenutno stanje i prognoze nisu ohrabrujuće”, zaključuje Soko.
Kupovina automobila u BiH sve više postaje luksuz – bez obzira je li riječ o novom ili polovnom vozilu. Uz visoke cijene, neredovne isporuke i sve strože tehničke regulative, kupci su primorani balansirati između budžeta, strpljenja i raspoložive ponude. Kako će se tržište kretati u drugoj polovini godine – ostaje neizvjesno. Jedno je sigurno: automobil u BiH sve je manje sredstvo, a sve više – investicija.
