BH Telecom je nedavno uzburkao domaću poslovnu scenu najavom mogućeg preuzimanja kompanija Telemach BiH i Telemach Crna Gora. U pitanju je potencijalno jedna od najvećih telekomunikacijskih transakcija u regiji posljednjih godina, koja bi, ako se realizuje, mogla značajno izmijeniti tržišnu dinamiku i donijeti nove izazove, ali i prilike – kako za samu kompaniju, tako i za krajnje korisnike.
Dok jedni u ovoj poslovnoj odluci vide logičan korak ka konsolidaciji tržišta, drugi upozoravaju na neizvjesnosti koje nosi velika finansijska investicija u vrijeme kada globalna ekonomija još uvijek balansira između inflatornih pritisaka i usporavanja rasta.
Akvizicija u fokusu Konkurencijskog vijeća
Iz BH Telecoma je potvrđeno da je proces preuzimanja zvanično pokrenut, ali se još uvijek nalazi u fazi regulatornog razmatranja. Tačnije, zahtjev za akviziciju je trenutno pred Konkurencijskim vijećem BiH, dok u pozadini traju intenzivni pregovori sa Telemachom o tehničkim, operativnim i finansijskim aspektima transakcije.
Paralelno s tim, BH Telecom sprovodi aktivnosti izbora finansijskog partnera za kreditiranje ovog strateškog projekta. Javni poziv domaćim bankama već je objavljen, a proces selekcije je u toku. Iz kompanije poručuju da će odluka o konačnom modelu finansiranja biti donesena u saradnji s ključnim dioničarima, uključujući i Vladu Federacije BiH, uz poštovanje svih zakonskih okvira i principa transparentnosti.
Zašto kredit, a ne gotovina?
Iako BH Telecom raspolaže značajnim novčanim rezervama, finansiranje ovakvih akvizicija putem kredita predstavlja standardnu praksu u poslovnom svijetu. Gotovina koja "leži" i nije u funkciji investicija, s vremenom gubi vrijednost – naročito u inflacijskom okruženju. Osim toga, ekonomisti ističu da ulaganje vlastitih sredstava u potpunosti nosi veći rizik po likvidnost kompanije, dok se kroz zaduživanje, uz povoljne uslove, može ostvariti stabilniji i isplativiji rast.
Strateško zaduživanje omogućava BH Telecomu da zadrži operativnu fleksibilnost, diverzifikuje rizike i, ukoliko se investicija pokaže prinosnom, stvori dodatnu vrijednost po nižem trošku kapitala. Banke, naravno, u takvim slučajevima zahtijevaju kolateral, što je sasvim uobičajen mehanizam zaštite potraživanja.
Tržišni momentum – koristi za investitore
Makroekonomski ambijent trenutno ide na ruku investitorima. Uprkos visokoj inflaciji, realne kamatne stope u Bosni i Hercegovini ostaju niske, a finansijska tržišta stabilna. Upravo to stvara prostor za realizaciju velikih investicionih zahvata kroz zaduživanje, što u drugačijim tržišnim okolnostima ne bi bilo preporučljivo.
Iskusni analitičari naglašavaju da se ovakav trenutak rijetko poklapa s planovima kompanija. Stoga je za BH Telecom strateški ispravno da iskoristi ovaj ambijent i pokuša ojačati svoju tržišnu poziciju kroz akviziciju koja bi mogla donijeti sinergijske efekte – od širenja korisničke baze, preko bolje infrastrukture, do digitalnih servisa.
Šta nam govore regionalna i evropska iskustva?
Telekom industrija u regionu i Evropi već duže vrijeme prolazi kroz valove konsolidacije. Od velikih akvizicija, poput one u kojoj je United Grupa kupila SBB i ekskluzivna sportska prava za više od 1,4 milijarde eura, pa do primjerâ iz EU poput francuskog Altice/SFR-a koji je 2021. preuzeo Coriolis za 415 miliona eura – jasno je da se borba za korisnike i tržišni udio vodi velikim ulaganjima.
Slično se desilo i sa Telekomom Srbija, koji je 2018. preuzeo Kopernikus, što je izazvalo buru u javnosti zbog visoke cijene, ali i signaliziralo promjenu strategije kroz jačanje domaćih aktera.
Prosječna vrijednost ovakvih preuzimanja često se računa po broju korisnika i iznosi između 800 i 1.200 eura po korisniku – metrika koja može poslužiti kao okvir i za procjenu eventualnog BH Telecomovog preuzimanja.
Prilika koju ne treba prokockati – ali ni romantizirati
Potencijalna akvizicija Telemacha od strane BH Telecoma mogla bi označiti novu fazu razvoja domaćeg telekom sektora. Pitanja o finansijskom modelu, kreditnom zaduženju, kolateralima i dugoročnim benefitima ostaju legitimna i moraju biti transparentno iskomunicirana.
Međutim, ako se cijeli proces vodi strateški promišljeno, s jasnim ciljevima i uz institucionalnu podršku, BiH bi mogla dobiti snažnijeg, konkurentnijeg telekom operatera, sposobnog da parira ne samo domaćim, već i regionalnim izazivačima.
Hoće li BH Telecom iskoristiti ovu šansu – zavisiće od sposobnosti menadžmenta, regulatornog tempa i spremnosti da se misli i djeluje dugoročno.
