Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) pokrenula je novu kampanju usmjerenu na finansijsku i institucionalnu podršku s ciljem očuvanja javnog medijskog servisa, koji se već godinama nalazi u ozbiljnoj ekonomskoj i operativnoj krizi.
U trenutku kada obilježava 81. godišnjicu postojanja, BHRT upozorava da je pitanje njegovog opstanka postalo pitanje šire društvene i državne odgovornosti, a ne samo interni finansijski problem jedne medijske kuće. Kampanja, simbolično pokrenuta u godini jubileja, dolazi kao odgovor na dugogodišnje akumulirane dugove, poremećene tokove finansiranja i neriješene odnose unutar sistema javnog RTV servisa u Bosni i Hercegovini.
U saopštenjima uprave naglašava se da BHRT nije došao u ovu situaciju vlastitim upravljanjem, već kao rezultat višegodišnjih sistemskih blokada i neusklađenosti u naplati RTV takse. Posebno se ističe dug Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), koji, prema navodima BHRT-a, premašuje 104 miliona konvertibilnih maraka, čime se dodatno komplikuje finansijska stabilnost državnog emitera.
Kao važan pravni iskorak navodi se i nedavna presuda Privrednog suda u Banjoj Luci, kojom je RTRS obavezan da BHRT-u isplati 5,4 miliona KM po osnovu RTV takse. Iako BHRT ovu odluku vidi kao potvrdu svojih dugogodišnjih zahtjeva, ostaje činjenica da je to tek mali dio ukupnog potraživanja, što ne rješava suštinski problem likvidnosti.
Uprava BHRT-a naglašava da ova kampanja nije samo apel za finansijsku pomoć, već i pokušaj da se otvori šira društvena rasprava o tome da li Bosna i Hercegovina uopće želi i može održati funkcionalan javni medijski servis. U njihovoj interpretaciji, pitanje BHRT-a nije samo pitanje jedne institucije, već pitanje javnog prostora u kojem država govori sama o sebi.
Poseban naglasak stavljen je na simboličku ulogu BHRT-a kao medija koji je decenijama pratio i dokumentovao društvene i političke procese u zemlji. Gašenje tog signala, kako upozoravaju, ne bi značilo samo prestanak rada jedne televizije i radija, već i gubitak zajedničkog informativnog prostora koji povezuje građane Bosne i Hercegovine.
Kampanja je usmjerena ka institucijama na različitim nivoima vlasti, ali i prema dijaspori, privrednicima i širem društvenom sektoru. Poruka koja se kroz nju provlači – „Ne dozvolimo da drugi pričaju naše priče“ – nosi jasnu simboliku borbe za medijski suverenitet i očuvanje domaće produkcije informacija u vremenu sve veće fragmentacije medijskog prostora.
U političkom i institucionalnom kontekstu, slučaj BHRT-a ponovo otvara pitanje dugoročne održivosti javnih servisa u složenim državnim strukturama poput Bosne i Hercegovine, gdje se finansijska odgovornost i politička nadležnost često prepliću bez jasnog rješenja.
Ako se ne pronađe stabilan model finansiranja, upozorenja iz BHRT-a sugerišu da bi posljedice mogle biti dalekosežne – ne samo za zaposlene i infrastrukturu, već i za cjelokupni medijski pejzaž u zemlji.
