JP Autoceste Federacije BiH dostavile su Federalnom zastupniku Admiru Čavaliću podatke o planiranoj dinamici završetka i puštanja u promet novih dionica autoceste na Koridoru Vc tokom 2026. godine.
Prema dostavljenim informacijama, u fokusu su dionice koje se nalaze u različitim fazama izgradnje, a koje bi u narednoj građevinskoj sezoni trebale značajno unaprijediti kontinuitet saobraćaja na ovoj najvažnijoj cestovnoj infrastrukturi u zemlji.
Jedna od ključnih dionica je Tunel Putnikovo Brdo 2 – Medakovo, odnosno segment od petlje Usora do Medakova, dužine 7,2 kilometra. Kako je navedeno, na ovoj dionici se u skorijem periodu očekuje tehnički prijem, nakon čega bi uslijedilo i njeno puštanje u promet.
U planu je i završetak dionice Medakovo – Ozimica, duge 21,6 kilometara, koja bi, prema procjenama, trebala biti okončana do kraja građevinske sezone. Ova trasa predstavlja jedan od najznačajnijih dijelova u nastavku izgradnje Koridora Vc.
Radovi se privode kraju i na preostalom dijelu dionice Nemila – Vranduk, dužine oko 2 kilometra, koji bi također trebao biti završen do kraja sezone, dok je prvi dio već ranije pušten u promet krajem 2025. godine.
Među projektima koji se nalaze u završnoj fazi su i dionice Vranduk – Ponirak (4,8 km) te Ponirak – Vraca (tunel Zenica), dužine 3,4 kilometra. Na potonjoj su radovi završeni, a trenutno se provode pripreme za tehnički prijem, dok će njeno puštanje u promet zavisiti od završetka preostalih radova na širem području Zenice.
Završene su i pripreme za tehnički prijem na sjevernoj sekciji dionice Tunel Zenica – Donja Gračanica, dugoj 0,65 kilometara, koja bi u promet također trebala biti puštena nakon okončanja tehničkih procedura.
Ukupno, plan JP Autocesta FBiH predviđa otvaranje oko 40 kilometara novih dionica autoceste, uz napomenu da je realizacija uveliko vezana za finansijsko praćenje i stabilnost izvođenja radova.
Iz Autocesta FBiH ističu da na dinamiku projekata utiču i globalni ekonomski faktori, uključujući rast cijena građevinskog materijala, energije i radne snage, kao i nestabilnosti na međunarodnom tržištu.
Kako navode, sve promjene troškova na gradilištima obračunavaju se kroz ugovorni mehanizam tzv. “klizne skale”, koji se primjenjuje u skladu s važećim ugovorima o izgradnji.
