Bosna i Hercegovina i dalje je jedina evropska država koja nema uspostavljenu berzu električne energije, upozoreno je na stručnom skupu u Sarajevu u organizaciji Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE (BHK CIGRE), gdje su predstavnici energetskog sektora ponovo otvorili pitanje hitne modernizacije tržišta.
Na okruglom stolu istaknuto je da odsustvo berze znači i nedostatak referentne tržišne cijene električne energije, što BiH dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na region i Evropsku uniju.
Predsjednik BHK CIGRE Zijad Bajramović ocijenio je da bi uspostava berze predstavljala ključni iskorak ka uređenijem i efikasnijem energetskom sistemu. Kako je pojasnio, današnji model zasnovan na bilateralnim ugovorima ograničava konkurenciju i transparentnost, dok bi organizovano tržište omogućilo da cijene formira tržišna dinamika.
On je upozorio da je proces uspostave berze već duže vrijeme u zastoju, navodeći da nedostatak političke saglasnosti i institucionalne koordinacije usporava reforme koje su već odavno standard u evropskoj energetskoj praksi.
Učesnici skupa podsjetili su da BiH raspolaže značajnim potencijalom obnovljivih izvora energije, ali da njihov dalji razvoj zahtijeva snažniju i moderniju mrežnu infrastrukturu, kao i tržište koje može apsorbovati povećanu proizvodnju iz varijabilnih izvora poput solarnih i vjetroelektrana.
Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić istakao je da je u parlamentarnoj proceduri zakon koji bi trebao otvoriti put ka organizovanom tržištu električne energije i usklađivanju sa pravilima Energetske zajednice.
Prema njegovim riječima, uspostava berze omogućila bi i trgovinu električnom energijom u realnom vremenu, kao i bolje povezivanje BiH sa regionalnim i evropskim energetskim tržištima.
Regionalna iskustva pokazuju različite efekte reforme. Tehnički direktor srbijanske berze SEEPEX Dejan Stojčevski naglasio je da berza omogućava jasniju i stabilniju formaciju cijena, dok je direktor hrvatske berze CROPEX Siniša Piplica podsjetio da je Hrvatska nakon uvođenja organizovanog tržišta 2015. godine značajno ojačala energetsku likvidnost i integraciju sa EU tržištem.
Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak zastoja mogao dodatno produbiti razliku između BiH i zemalja regiona, usporiti energetsku tranziciju i negativno se odraziti na konkurentnost domaće privrede u godinama koje dolaze.
