Ključni zakon kojeg vlasti BiH moraju donijeti kako država do kraja februara ne bi završila na “sivoj listi” Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), odaslan je iz Ministarstva sigurnosti BiH u proceduru.
Riječ je o Nacrtu zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju spriječavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje BiH. Nakon javnih konsultacija on bi trebao ići na Vijeće ministara BiH, a potom i u Parlamentarnu skupštinu BiH na usvajanje.
Moneyval preporučio 70 mjera
Dospjeće BiH na spomenutu listu imalo bi ozbiljne posljedice po ekonomiju države. Naime, finansijske institucije bile bi upozorene na povećan rizik u poslovanju u BIH, došlo bi do dodatnih kontrola, povećanja kamata, otežan pristup međunarodnim tržištima i stranim investicijama…
Moneyval, tijelo Vijeća Evrope koje prati kako države spriječavaju pranje novca i finansiranje terorizma preporučilo je BiH 70 mjera, od koji je ključna donošenje spomenutog državnog zakona na koji se čeka godinama. Ukoliko se ovaj zakon ne usvoji u toku februara BiH će automatiski završiti na tzv. sivoj listi.
BiH ovim zakonom koji je u proceduri u formi nacrta prvi put uspostavlja temeljni okvir za provođenje ciljanih finansijskih sankcija unutar države. Tako se članom 4. uspostavlja centralni mehanizam za hitnu, neposrednu i obavezujuću primjenu odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, njegovih sankcijskih komiteta na teritoriji BiH.
Niz obaveza za BiH
Dakle, ukoliko se osobe, kojima su odlukama Vijeća sigurnosti UN-a ili komiteta Vijeća sigurnosti izrečene sankcije koje se tiču terorizma, a nađu se na tlu BiH, državne institucije će, analogno ovom zakonu, imati niz obaveza.
Ministarstvo sigurnosti će putem putem nadležnog organa unutrašnjih poslava i Državne agencije za istrage i zaštitu bez odgađanja, a najkasnije u roku od sedam radnih dana od prijema odluke, uputiti pismeno obavještenje o toj osobi ili entitetu o njihovom uvrštavanju na spisak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ili relevantnog komiteta.
U roku od sedam dana Vijeće ministara BiH usvaja pisanu proceduru kojom se osigurava da se sve relevantne informacije o označavanju, uklanjanje sa liste ili izmjeni podataka, prenesu obveznicima i nadležnim organima u roku od nekoliko sati.
Obaveze Vijeća ministara BiH
Procedura mora osigurati da se svaka izmjena na listi Ujedinjenih naroda provede bez odgađanja i da se privremene zabrane raspolaganja provode najkasnije u roku od 24 sata od trenutka kada izmjena postane javno dostupna na zvaničnoj listi sankcija UN-a. Do donošenja procedure iz ovog stava, Ministarstvo sigurnosti BiH osigurava hitnu distribuciju UN odluka na osnovu privremenog uputstva
Vijeće ministara BiH može donijeti odluku kojom se privremeno zabranjuje raspolaganje sredstvima i drugom imovinom ili ekonomskim resursima, kao i stavljanje na raspolaganje sredstava, druge imovine ili ekonomskih resursa, direktno ili indirektno, u korist ili za korist fizičkog ili pravnog lica, grupe ili entiteta na koje se odluka odnosi.
Šta obuhvata privremena mjera
Privremena zabrana raspolaganja obuhvata sva sredstva i drugu imovinu ili ekonomske resurse koji su u vlasništvu, posjedu ili pod kontrolom označenog lica ili entiteta, direktno ili indirektno, uključujući sredstva pravnih lica, grupa ili subjekata u kojima označeno lice ili entitet ima vlasništvo ili nadzor. Također, to se može učiniti i na zahtjev druge države.
Prema članu 7. ovog zakona zabranjuje se ulazak u BiH, kao i tranzit preko teritorije Bosne i Hercegovine, svim označenim fizičkim licima u skladu sa odlukama i listama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
No, to se ne primjenjuju na oosbe koje imaju državljanstvo BiH. U tim slučajevima Granična policija obavezna je: omogućiti ulazak državljaninu BiH u državu, ali i bez odgađanja obavijestiti ovlaštene organe, te osigurati da se prema toj osobi primijene mjere nadzora i druge zakonom propisane mjere u skladu sa zakonodavstvom u BiH.
