Evropska komisija upozorava da će sredstva biti isplaćena samo državama koje provedu reforme, dok neiskorišteni novac može biti preraspodijeljen uspješnijim kandidatima
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim rizikom da ostane bez značajnog dijela evropskih sredstava namijenjenih ekonomskim reformama, dok ostale zemlje Zapadnog Balkana bilježe napredak i već povlače stotine miliona eura iz Plana rasta Evropske unije.
Posljednji dan juna bio je krajnji rok za završetak reformskih aktivnosti predviđenih u četvrtom izvještajnom periodu Plana rasta za Zapadni Balkan. Zemlje korisnice imaju rok do 15. jula da Evropskoj komisiji dostave izvještaje o provedenim reformama, nakon čega slijedi detaljna procjena i odluka o eventualnim isplatama.
Međutim, za razliku od većine država u regionu, Bosna i Hercegovina u ovaj proces ulazi bez ijedne isplate iz Plana rasta. Štaviše, zbog političkih blokada i višemjesečnog kašnjenja u usvajanju i dostavljanju Reformske agende, BiH je već izgubila 108 miliona eura, a postoji realna opasnost da izgubi i dodatna sredstva ukoliko ne ispuni preuzete obaveze.
Isplate samo nakon provedenih reformi
Evropska komisija ponavlja da je Instrument za reforme i rast u potpunosti zasnovan na rezultatima.
To znači da nijedna država neće dobiti novac unaprijed niti na osnovu političkih obećanja. Sredstva se odobravaju isključivo nakon što Evropska komisija potvrdi da su reformske mjere zaista provedene.
Prema podacima Komisije, u prva tri ciklusa izvještavanja ostvareni su ohrabrujući rezultati na nivou regiona. Čak 78 posto planiranih reformi pokazalo je potpun ili djelimičan napredak, dok je svega 22 posto reformskih aktivnosti ostalo blokirano.
Evropska komisija upozorava da sredstva nisu rezervisana bez vremenskog ograničenja. Ako neka država ne ispuni dogovorene reforme u predviđenim rokovima, Komisija može zadržati dio ili cjelokupan iznos predviđen za te reformske mjere.
Još ozbiljnije, sredstva koja ostanu neiskorištena mogu biti preraspodijeljena drugim državama Zapadnog Balkana koje uspješnije provode reforme.
Prema pravilima Plana rasta, zemlje imaju godinu dana da ispune uslove prije nego što Evropska komisija donese odluku o preraspodjeli novca.
Istekao i dodatni rok za reforme
Kraj juna označio je i istek takozvanog "grace perioda", odnosno dodatnog roka koji je Evropska komisija odobrila državama za reformske aktivnosti koje su prvobitno trebale biti završene sredinom 2025. godine.
Za reformske obaveze čiji su rokovi bili kraj 2024. i kraj 2025. godine dodatni rokovi ističu kasnije tokom ove godine.
Nakon isteka tih rokova Evropska komisija provodi sveobuhvatnu procjenu svake zemlje pojedinačno. Ukoliko reformski koraci nisu završeni ni nakon dodatnog perioda, sredstva predviđena za te projekte mogu biti trajno izgubljena i preusmjerena državama koje ostvaruju bolje rezultate.
Brisel zbog toga poziva sve zemlje regiona da ubrzaju provođenje reformi kako bi maksimalno iskoristile mogućnosti koje pruža Plan rasta.
Susjedi napreduju, BiH zaostaje
Podaci Evropske komisije pokazuju velike razlike među državama Zapadnog Balkana.
Najuspješnija je Albanija, koja je u prva tri izvještajna ciklusa provela čak 33 reformska koraka. Zahvaljujući tome, ovoj zemlji je do sada isplaćeno više od 212 miliona eura.
Odmah iza nje nalazi se Crna Gora sa 32 uspješno provedene reforme i gotovo 90 miliona eura evropskih sredstava.
Sjeverna Makedonija realizovala je 22 reformska koraka, što joj je donijelo više od 142 miliona eura.
Srbija je ostvarila znatno skromnije rezultate, provela je tri reformska koraka, ali je i na osnovu njih dobila više od 167 miliona eura.
Kosovo još nije ispunilo nijedan reformski korak, ali je dobilo više od 61 milion eura kroz predfinansiranje, što predstavlja sedam posto ukupnog iznosa predviđenog za tu zemlju.
Bosna i Hercegovina jedina je država u regionu koja do sada nije dobila nijedan euro iz ovog programa.
Razlog nije nedostatak raspoloživog novca, već višemjesečne političke blokade i neslaganja domaćih vlasti oko usvajanja Reformske agende, bez koje Evropska komisija nije mogla odobriti isplate.
Gotovo milijarda eura i dalje na čekanju
Za Bosnu i Hercegovinu kroz Plan rasta predviđeno je ukupno 976,6 miliona eura, što predstavlja drugi najveći iznos među svim državama Zapadnog Balkana.
Najveći dio sredstava predviđen je za modernizaciju infrastrukture, jačanje energetskog sektora, digitalizaciju javne uprave, unapređenje poslovnog ambijenta, reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa standardima Evropske unije.
Ukupan budžet Plana rasta za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi eura za period od 2024. do 2027. godine.
Od toga dvije milijarde eura predstavljaju bespovratna sredstva, dok su četiri milijarde namijenjene kroz povoljne kredite.
Prema raspodjeli Evropske komisije, Srbiji je namijenjeno 1,58 milijardi eura, Bosni i Hercegovini 976,6 miliona eura, Albaniji 922,1 milion eura, Kosovu 882,6 miliona eura, Sjevernoj Makedoniji 750,4 miliona eura, dok je Crnoj Gori namijenjeno 383,5 miliona eura.
Vrijeme ističe
Dok zemlje regiona ubrzano provode reforme i koriste evropski novac za razvoj infrastrukture, privrede i javnih institucija, Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje zbog unutrašnjih političkih nesuglasica.
Svako novo odgađanje reformi povećava rizik da dio gotovo milijarde eura namijenjenih BiH bude trajno izgubljen i preusmjeren drugim državama koje ispunjavaju svoje obaveze.
Upravo zbog toga naredni mjeseci mogli bi biti presudni za evropski put Bosne i Hercegovine, ali i za mogućnost da građani i privreda konačno osjete konkretne koristi od jednog od najvećih finansijskih paketa koje je Evropska unija do sada ponudila zemljama Zapadnog Balkana.
