Bosna i Hercegovina je u prvih osam mjeseci ove godine ostvarila suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni s Crnom Gorom, Hrvatskom i Sjevernom Makedonijom, dok su trgovinski bilansi sa Srbijom, Slovenijom i Albanijom završeni u minusu, pokazuju najnoviji podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
Trgovinska razmjena sa Srbijom i Slovenijom
Podaci otkrivaju da je BiH u Srbiju izvezla robu u vrijednosti od 1,05 milijardi KM, dok je iz Srbije uvezla proizvode u iznosu od 1,32 milijarde KM. Slično stanje je i kada je riječ o Sloveniji – uvoz iz te zemlje iznosio je 380 miliona KM, dok je izvoz BiH u Sloveniju dosegao 327 miliona KM.
Albanska roba je na naše tržište plasirana u vrijednosti od 50 miliona KM, dok je izvoz BiH u Albaniju iznosio svega 34,5 miliona KM.
Hrvatska i dalje najvažnije izvozno tržište BiH
Kada je riječ o suficitima, BiH je u Hrvatsku izvezla proizvode u vrijednosti od čak 3,22 milijarde KM, što ovu zemlju čini našim najznačajnijim trgovinskim partnerom u regionu. Hrvatska je u istom periodu u BiH izvezla robu u iznosu od 2,28 milijardi KM, čime je BiH ostvarila pozitivan trgovinski saldo veći od 940 miliona KM.
U Sjevernu Makedoniju je izvezeno robe u vrijednosti od 61,3 miliona KM, dok je uvoz iz te zemlje bio 49 miliona KM. Crna Gora je u BiH plasirala robu za 105,4 miliona KM, dok je BiH u Crnu Goru izvezla proizvode vrijedne 227,2 miliona KM.
Mogućnosti i izazovi
Podaci jasno pokazuju da BiH već godinama ostvaruje najveće trgovinske deficite upravo sa zemljama regiona, što ukazuje na strukturalne slabosti domaće privrede i nedovoljnu konkurentnost domaćih proizvođača. Uvoz iz zemalja regiona, ističu ekonomske analize, uglavnom se odnosi na proizvode koje BiH može sama proizvoditi, ali uz niže troškove i viši kvalitet.
Poboljšanje stanja moguće je kroz mjere ekonomske politike koje bi podstakle inovacije, modernizaciju opreme i veći nivo troškovne efikasnosti domaćih preduzeća. Također, privlačenje regionalnih investitora u BiH moglo bi doprinijeti većoj proizvodnji za domaće i regionalno tržište, čime bi se smanjila zavisnost od uvoza i ojačala domaća industrijska baza.
Potreba za većim izvozom proizvoda s dodanom vrijednošću
Za dugoročni rast i stabilnost, ključno je da BiH povećava izvoz ne samo količinski, nego i kvalitativno – kroz veći udio finalnih proizvoda s višom dodanom vrijednošću. To bi ne samo smanjilo uvoznu zavisnost, već i ojačalo poziciju BiH na regionalnim i evropskim tržištima.
U konačnici, iako suficiti s pojedinim zemljama regije pokazuju pozitivan trend, struktura spoljnotrgovinske razmjene jasno potvrđuje da BiH još uvijek nije iskoristila puni potencijal vlastite proizvodnje i da joj je potrebna jasna, dugoročna strategija ekonomskog razvoja usmjerena na jačanje izvoza i domaće industrije.
