BiH se suočava s ozbiljnim finansijskim izazovima zbog arbitražnih sporova koje pokreću Slovenija i Hrvatska, što otvara pitanje može li BiH uzvratiti istom mjerom.
Sporovi se temelje na prijeratnim ulaganjima u energetske objekte u BiH, poput termoelektrane "Ugljevik" i rudnika i termoelektrane Gacko, gdje su Slovenci i Hrvati potraživali odštetu.
RiTE “Ugljevik” je nedavno izgubila spor sa "Elektrogospodarstvom Slovenije" i mora isplatiti oko 131 milion KM zbog neisporučene struje od 2011. godine. Hrvatska, s druge strane, najavljuje novu arbitražu vezanu za rudnik i termoelektranu Gacko, tražeći najmanje 100 miliona eura odštete.
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Mira Pekić, naglasila je potrebu da BiH razmotri uzvratne mjere. BiH bi mogla tražiti odštetu za svoja prijeratna ulaganja u druge bivše jugoslovenske republike. Kao primjer je navela preduzeće Energoinvest, koje je imalo značajna ulaganja u drugim republikama.Dokumentacija o tim ulaganjima je dijelom sačuvana, što bi omogućilo BiH da pokrene vlastite sporove i aktivnosti kako bi naplatila svoja ulaganja.
Za realizaciju ovih uzvratnih mjera, potrebno je:
Identificirati i dokumentirati prijeratna ulaganja: Prikupiti sve relevantne dokumente i dokaze o ulaganjima bh. preduzeća u susjednim državama.
Pripremiti pravne slučajeve: U saradnji s pravnim stručnjacima, pripremiti slučajeve za arbitražu, osiguravajući da su sve pravne osnove pokrivene.
Angažirati relevantne institucije: Pravobranilaštvo BiH, zajedno s entitetskim vladama, mora aktivno raditi na zaštiti interesa BiH.
Pravni sporovi su dugotrajni i skupi, stoga je važno da BiH ima jasan plan i strategiju kako bi mogla uspješno tražiti odštetu. Također, diplomatski pristup i pregovori s susjednim državama mogu biti korisni u pronalaženju zajedničkog rješenja koje bi smanjilo troškove i vrijeme potrebne za pravne procese.
