Na tržištu Bosne i Hercegovine ove godine prijavljena je nestašica 157 lijekova, a prema dostupnim podacima, više od 40 njih trajno je povučeno i više se neće pojaviti u prodaji. Riječ je o ozbiljnom problemu koji već pogađa apoteke i pacijente širom zemlje, posebno one koji boluju od hroničnih i teških bolesti.
Razlozi za ovakvo stanje su brojni — od kašnjenja proizvođača u proizvodnji i globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, do odluka farmaceutskih kompanija da ne obnavljaju dozvole zbog, kako se navodi, neisplativosti poslovanja na malom tržištu poput bosanskohercegovačkog.
U grupi lijekova kojih trenutno nema nalaze se preparati za regulisanje krvnog pritiska, terapije ovisnosti o narkoticima, lijekovi za epilepsiju, astmu, vrtoglavicu, depresiju i bolesti jetre. Ova šarolika lista pokazuje da problem ne pogađa samo jednu kategoriju pacijenata, nego gotovo sve starosne i dijagnostičke grupe.
Privremeni prekidi u snabdijevanju često nastaju zbog problema u proizvodnji, nedostatka sirovina, zastoja u nabavci pakovnog materijala ili promjena u organizaciji proizvodnje. No, još veći problem predstavljaju trajni prekidi, koji su uglavnom posljedica komercijalnih odluka proizvođača da napuste tržište BiH.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da iako mnogi lijekovi imaju generičke zamjene, veliki broj pacijenata odbija koristiti alternativne terapije, tražeći isključivo brend koji im je ranije propisan. Takav pristup dovodi do dodatnog pritiska na apoteke i zdravstvene radnike, koji se svakodnevno suočavaju s nezadovoljnim pacijentima.
Tržište lijekova u BiH odavno je među najnestabilnijima u regiji. Visoke cijene, male količine i spora procedura uvoza dodatno otežavaju situaciju, a svako novo snižavanje cijena, upozoravaju stručnjaci, moglo bi prouzrokovati još veće nestašice jer bi proizvođači u potpunosti odustali od plasmana svojih proizvoda u BiH.
Zdravstveni sektor u BiH tako se suočava s novom krizom u kojoj građani ostaju bez osnovnih lijekova, dok farmaceutsko tržište, opterećeno birokratijom i nelojalnim uslovima uvoza, sve teže odgovara na potrebe pacijenata.
U međuvremenu, cijene lijekova i medicinskih sredstava i dalje su među najvišima u regiji, dok su dostupnost i pristupačnost terapija — na najnižem nivou u posljednjoj deceniji.
