Bosna i Hercegovina još jednom potvrđuje status evropskog rekordera po broju političkih stranaka u odnosu na broj stanovnika.
Za predstojeće Opšte izbore, koji će biti održani u oktobru, Centralna izborna komisija BiH ovjerila je prijave čak 79 političkih subjekata – 75 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata, dok je potvrđeno i učešće 29 koalicija.
Dok je u toku podnošenje kandidatskih listi, koje traje do 6. jula, postaje jasno da će birački listići ponovo biti pretrpani imenima stranaka, od kojih će mnoge građani prvi put vidjeti upravo na dan izbora.
Umjesto da veliki broj političkih opcija bude dokaz razvijene demokratije i bogatstva različitih ideja, bosanskohercegovačka politička scena godinama pokazuje sasvim suprotnu sliku. Sve više stranaka, a sve manje stvarnih razlika među njima. Sve više političkih lidera, a sve manje odgovornosti prema građanima.
Stranke niču pred izbore, a nestaju čim se podijele funkcije
Godinama se u Bosni i Hercegovini ponavlja isti obrazac. Nekoliko mjeseci prije izbora pojavljuju se nove političke partije, građanski pokreti, savezi i nezavisne liste. Njihovi osnivači obećavaju promjene, borbu protiv korupcije, novu političku kulturu i raskid sa starim praksama.
Međutim, nakon zatvaranja biračkih mjesta mnoge od tih stranaka potpuno nestanu iz javnog prostora ili postanu dio vlasti upravo sa onima koje su do jučer najžešće kritikovali.
Veliki broj političkih subjekata zapravo nikada nije ni osnovan s namjerom da ozbiljno upravlja državom ili provede određeni politički program. Njihova stvarna vrijednost često se pokazuje tek nakon izbora, kada počinju pregovori o formiranju vlasti, raspodjeli funkcija i političkoj trgovini.
Na taj način politika u Bosni i Hercegovini sve manje liči na borbu ideja, a sve više na tržište interesa.
Svaka nova stranka znači novu priliku za političku trgovinu
Fragmentirana politička scena godinama omogućava stvaranje brojnih malih stranaka koje rijetko imaju ozbiljnu podršku birača, ali zato mogu imati veliku pregovaračku moć.
Čak i kada ne osvoje značajan broj glasova, pojedini politički subjekti postaju važni zbog mjesta u biračkim odborima, učešća u izbornom procesu ili mogućnosti da poslije izbora budu "jezičak na vagi" prilikom formiranja parlamentarne većine.
Takve stranke često predstavljaju političku robu na tržištu vlasti. Njihova podrška dobija cijenu koja se ne mjeri programima ili reformama, već direktorskim funkcijama, ministarskim pozicijama, javnim preduzećima i drugim političkim privilegijama.
Zbog toga građani sve češće imaju osjećaj da njihov glas nakon izbora više nije sredstvo demokratskog odlučivanja, nego predmet političke trgovine.
Administracija kao magnet za političke interese
Bosna i Hercegovina već godinama ima jednu od najvećih i najskupljih administracija u Evropi u odnosu na broj stanovnika. Na svim nivoima vlasti postoje hiljade političkih i rukovodećih funkcija koje se popunjavaju kroz stranačke dogovore.
Takav sistem prirodno proizvodi sve veći broj političkih organizacija.
Jer što je više funkcija, to je više razloga za osnivanje novih stranaka.
Politika je tako od javne službe postala profesija koja mnogima predstavlja jedan od najsigurnijih načina za ostvarivanje ličnih i partijskih interesa. U zemlji u kojoj mladi odlaze zbog nedostatka perspektive, politička funkcija ostaje jedan od rijetkih poslova koji donosi sigurnu platu, brojne privilegije i značajan društveni uticaj.
Građani sve manje vjeruju političarima
Istovremeno dok raste broj političkih subjekata, opada povjerenje građana u politički sistem.
Izborna obećanja godinama ostaju neispunjena, korupcijske afere smjenjuju jedna drugu, reformski zakoni godinama stoje u ladicama, dok se životni standard većine stanovništva ne mijenja.
Zbog toga mnogi birači više ne vjeruju da će nova politička stranka automatski donijeti i novu politiku. Naprotiv, iskustvo pokazuje da se iza novih naziva često nalaze ista lica, isti kadrovi i isti politički obrasci.
Mijenjaju se logotipi, slogani i boje kampanje, ali način vođenja politike ostaje gotovo identičan.
Tehnologija može smanjiti prevare, ali ne i politički oportunizam
Predstojeći Opšti izbori biće prvi na kojima će se u značajnijoj mjeri koristiti nove izborne tehnologije s ciljem smanjenja izbornih manipulacija i povećanja transparentnosti procesa.
Elektronska identifikacija birača i druge mjere trebale bi otežati dosadašnje zloupotrebe koje su godinama pratile izborni proces.
Ipak, ni najsavremenija tehnologija neće riješiti osnovni problem bosanskohercegovačke politike – ogroman broj političkih subjekata koji često postoje prvenstveno zbog vlastitog interesa, a ne zbog interesa građana.
Demokratija se ne mjeri brojem stranaka
Demokratsko društvo ne postaje kvalitetnije samo zato što ima veliki broj političkih partija. Naprotiv, kada politička scena postane previše rascjepkana, birači se suočavaju s desetinama gotovo identičnih opcija koje nude ista obećanja i vode istu politiku.
U takvom sistemu gubi se odgovornost, otežava formiranje stabilne vlasti, a politički kompromisi često prerastaju u trgovinu funkcijama.
Bosna i Hercegovina tako i pred ove izbore ulazi sa gotovo osamdeset političkih subjekata, dok ključni problemi građana ostaju isti – niske plate, odlazak mladih, korupcija, spore reforme i duboke političke podjele.
Umjesto da izbori budu praznik demokratije, oni ponovo prijete da postanu još jedan dokaz da je u Bosni i Hercegovini politika odavno prerasla javni servis i postala jedan od najunosnijih poslova u zemlji.
