Politička i pravna borba oko izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske, kojima se predviđa kriminalizacija javnog isticanja zastave i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, ulazi u novu fazu. Iako je Narodna skupština Republike Srpske početkom jula usvojila sporne izmjene po hitnom postupku, njihovo stupanje na snagu privremeno je zaustavljeno nakon što je Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske pokrenuo postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
O vetu će se narednih dana izjasniti Vijeće naroda Republike Srpske. Ukoliko ocijeni da nije povrijeđen vitalni nacionalni interes, predmet će biti upućen Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine RS i Vijeća naroda. Ako ni tada ne bude postignut dogovor, konačnu odluku donijet će Ustavni sud Republike Srpske.
Tek ukoliko se iscrpi ovaj postupak i zakon bude potpisan te objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske“, izmjene će stupiti na snagu. Nakon toga otvorit će se mogućnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine radi ocjene njihove usklađenosti s Ustavom BiH.
Kazne do pet godina zatvora
Usvojenim izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske predviđeno je da će kaznom zatvora do tri godine biti kažnjen svako ko javno ističe, prikazuje, nosi, proizvodi, umnožava ili na drugi način stavlja u promet zastave, simbole, oznake, pozdrave ili parole kojima se promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.
U slučajevima kada bi takvo ponašanje, prema procjeni nadležnih organa, dovelo do nereda, nasilja, uznemiravanja javnosti ili drugih težih posljedica po zajednički život građana, predviđena je kazna zatvora od dvije do pet godina.
Pozivanje na pravni kontinuitet države
U obrazloženju veta navodi se da simboli Republike Bosne i Hercegovine i Armije Republike Bosne i Hercegovine predstavljaju dio historijskog identiteta, kolektivnog pamćenja i kulture sjećanja bošnjačkog naroda.
Ističe se i da Ustav Bosne i Hercegovine potvrđuje pravni kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine, međunarodno priznate države koja je 22. maja 1992. godine primljena u članstvo Ujedinjenih nacija. U tom periodu službena državna zastava bila je zastava s ljiljanima, pod kojom je Bosna i Hercegovina nastupala u međunarodnim odnosima i ostvarivala svoja prava kao subjekt međunarodnog prava.
Prema tom tumačenju, entitet nema ustavnu nadležnost da krivičnopravno sankcionira korištenje simbola koje su uspostavili tadašnji državni organi Republike Bosne i Hercegovine, jer bi se time dovodio u pitanje ustavni princip kontinuiteta države.
Kao jedan od ključnih pravnih argumenata navodi se i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2000. godine, kojom je utvrđeno da jedino Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje u međunarodnom pravu, dok su entiteti dio njenog unutrašnjeg ustavnog uređenja i djeluju u okviru suvereniteta države.
Upravo će pitanje odnosa između nadležnosti entiteta i ustavnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine vjerovatno predstavljati centralno pravno pitanje ukoliko izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske budu predmet ocjene Ustavnog suda BiH.
Do tada, zakon ostaje u proceduri, dok se politička rasprava o simbolima iz ratnog perioda sve više pretvara u ustavnopravni spor čiji će ishod imati šire posljedice za tumačenje nadležnosti entiteta i zaštitu historijskih državnih obilježja Bosne i Hercegovine.
