Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema zakonsko rješenje koje bi joj omogućilo direktno preuzimanje upravljačke kontrole nad kompanijama od „posebnog sistemskog značaja“, a u fokusu cijelog procesa nalazi se Nova Željezara Zenica.
Prema informacijama iz političkih i poslovnih krugova, upravo bi zenička Željezara mogla postati prvi veliki slučaj primjene novog modela vanredne uprave, što je već izazvalo ozbiljne političke reakcije i optužbe o spregi vlasti i interesnih lobija.
U političkim kuloarima sve češće se govori kako vrh Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine planira za vanrednog upravnika imenovati Damira Hadžića, nekadašnjeg ministra prometa i komunikacija BiH i bivšeg načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. Da bi takav scenarij bio moguć, potrebno je da Parlament Federacije BiH usvoji zakon kojim bi Vlada FBiH dobila široke ovlasti za uvođenje vanredne uprave u kompanijama koje procijeni strateški važnim za ekonomsku stabilnost Federacije.
Prema predloženom modelu, Vlada Federacije BiH imenovala bi vanrednog upravnika, dok bi sud imao uglavnom formalnu ulogu potvrđivanja te odluke. Time bi izvršna vlast praktično dobila dominantnu kontrolu nad poslovanjem kompanije, uključujući finansijske tokove, imovinu i upravljanje resursima. U slučaju Željezare Zenica, to bi podrazumijevalo i upravljanje postojećim zalihama željeza i čelika, što dodatno povećava interes političkih i poslovnih centara moći za kontrolu nad kompanijom.
Kritičari upozoravaju da bi novi zakon mogao potisnuti postojeće stečajne i predstečajne procedure, jer bi njihov tok bio automatski zaustavljen nakon uvođenja vanredne uprave. Na taj način Vlada bi dobila mehanizam kojim može suspendovati redovne pravne procese i direktno upravljati kompanijama pod obrazloženjem zaštite ekonomskih interesa Federacije.
Prema tvrdnjama izvora upoznatih s procesom, cilj vlasti je održati Željezaru u funkcionalnom stanju do narednog izbornog ciklusa, dok dio ekonomskih analitičara strahuje da bi nakon toga moglo uslijediti postepeno gašenje kompanije ili njeno restrukturiranje pod uslovima koji bi odgovarali određenim interesnim grupama.
Situaciju dodatno komplikuju promjene na međunarodnom tržištu čelika. Evropska unija počela je primjenjivati CBAM mehanizam — sistem oporezivanja proizvoda proizvedenih korištenjem energije s visokim emisijama ugljika. Zbog toga je čelik proizveden u Zenici postao manje konkurentan na evropskom tržištu, što je dodatno opteretilo poslovanje kompanije.
Istovremeno je i Srbija početkom godine uvela nova ograničenja i kvote za uvoz čelika iz Bosne i Hercegovine, čime je dodatno smanjen izvoz prema jednom od ključnih regionalnih tržišta za zeničku industriju.
Posebne kontroverze izazvala je odluka Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da odbije prijedlog ministra Staša Košarac o uvođenju carina od 30 posto na uvoz čelika u Bosnu i Hercegovinu. Protiv prijedloga glasali su ministri iz Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, što je izazvalo optužbe da su time zaštitili interese velikih uvoznika čelika.
U središtu tih optužbi našla se kompanija Lager, jedan od najvećih distributera i uvoznika čelika u regionu. Iz kompanije su ranije upozoravali da bi uvođenje dodatnih carina izazvalo ozbiljne probleme za domaće firme koje se bave preradom čelika i građevinskim sektorom, jer bi povećalo troškove proizvodnje i oslabilo konkurentnost domaće privrede.
Vlasnik Lagera je hercegovački poduzetnik Milenko Bašić, dok je njegov brat Ivan Bašić ranije bio predmet istrage u Hrvatskoj zbog navodnih zloupotreba u poslovima s luksuznim automobilima. Prema navodima pojedinih medija i izvora bliskih procesu, upravo se Lager navodi među kompanijama koje podržavaju imenovanje Damira Hadžića za vanrednog upravnika Željezare Zenica.
Hadžić je ranije povezivan s poslovnim sistemom Agram i sarađivao s biznismenom Dubravko Grgić. Iako je godinama bio politički marginaliziran unutar SDP-a zbog dugotrajnog sudskog procesa, posljednjih mjeseci ponovo se približio vrhu stranke. U jednom trenutku bio je ozbiljan kandidat i za šefa izbornog štaba SDP-a, ali je ta ideja povučena nakon negativnih reakcija dijela stranačkog članstva.
Podsjećanja radi, Damir Hadžić je prošle godine pravosnažno oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja iz perioda dok je obavljao funkciju načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. Predmet se odnosio na isplatu sredstava Esed Radeljaš u vezi sa spornim zemljištem, a sudski proces trajao je gotovo deset godina. Hadžićevo ime ranije se dovodilo i u vezu s aferom „Reket“, ali istraga u tom slučaju nikada nije završena podizanjem optužnice.
