U Bosni i Hercegovini posljednjih sedmica odvija se intenzivna politička i diplomatska borba oko statusa i uloge visokog predstavnika Christian Schmidt i budućnosti Ured visokog predstavnika. Prema dostupnim informacijama iz diplomatskih krugova, prva faza ovog sukoba je okončana – i to bez željenog ishoda za Milorad Dodik i njegov politički blok.
Zaustavljen pokušaj uklanjanja Schmidta
U proteklom periodu vođena je snažna lobistička ofanziva s ciljem da se Schmidt ukloni s pozicije prije Općih izbora u BiH. Ta inicijativa, kako se navodi, nije bila samo politička nego i profesionalno organizovana kroz angažman lobističkih struktura u Sjedinjenim Američkim Državama.
Argument koji je plasiran dijelu američke administracije bio je da bi odlazak Schmidta doprinio „relaksaciji političkih odnosa“ u BiH. Međutim, evropski partneri su se oštro usprotivili takvoj ideji, upozoravajući da bi njegov prerani odlazak mogao destabilizirati političku scenu i direktno utjecati na izborni proces.
Prema njihovoj procjeni, eventualno uklanjanje visokog predstavnika u ovom trenutku otvorilo bi prostor za političku manipulaciju, prije svega kroz interpretaciju tog poteza kao velike političke pobjede vlasti u Republici Srpskoj. Upravo taj argument bio je ključan u zaustavljanju prvog „udara“.
Schmidt ostaje do kraja godine
Kako stvari trenutno stoje, Schmidt će ostati na funkciji najmanje do kraja godine. Kao dodatni faktor stabilnosti navodi se i činjenica da njemački diplomata ulazi u dobnu granicu za penzionisanje, što omogućava njegov izlazak s funkcije bez političkih potresa.
Time se stvara prostor za tzv. „kontrolisanu tranziciju“, u kojoj bi se izbor njegovog nasljednika odvijao u institucionalnim okvirima, bez naglih poteza koji bi mogli destabilizirati situaciju u zemlji.
Indikativno je da su i predstavnici SNSD-a počeli javno govoriti o Schmidtovom odlasku tek krajem godine, što ukazuje na promjenu očekivanja unutar tog političkog kruga.
Sljedeća faza: borba za nasljednika
Iako je pitanje trenutnog uklanjanja Schmidta praktično zatvoreno, fokus se sada prebacuje na njegovog nasljednika. Upravo tu počinje nova, potencijalno još važnija faza političkog nadmetanja.
U opticaju su uglavnom evropski diplomati, a proces izbora bi, prema dosadašnjoj praksi, trebao biti vođen kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC). Ovaj mehanizam je korišten i prilikom imenovanja Schmidta, uprkos protivljenju Rusije i Kine.
Istovremeno, vlasti Republike Srpske i njihovi međunarodni partneri pokušat će otvoriti pitanje da se imenovanje prebaci na Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje Rusija i Kina imaju mogućnost blokade i značajan politički utjecaj.
Nerealnost gašenja OHR-a
Iako se u političkim izjavama sve češće spominje mogućnost zatvaranja OHR-a, takav scenarij trenutno djeluje malo vjerovatno. Većina zapadnih država smatra da uslovi za zatvaranje ove institucije nisu ispunjeni, posebno u kontekstu političke nestabilnosti i institucionalnih blokada u BiH.
Zbog toga se realnijim čini nastavak rada OHR-a, uz eventualne promjene u pristupu i izbor novog visokog predstavnika koji bi mogao redefinirati način djelovanja ove institucije.
Ključno pitanje: stav SAD-a
U narednom periodu presudnu ulogu imat će pozicija Sjedinjene Američke Države. Iako su evropske zemlje trenutno uspjele zadržati postojeći okvir, svaka promjena američkog stava mogla bi značajno utjecati na dalji razvoj situacije.
SNSD i vlasti Republike Srpske računaju na određeni stepen razumijevanja iz Washingtona, ali ostaje neizvjesno da li će takva očekivanja imati konkretan politički rezultat.
Nakon što je spriječen pokušaj prijevremenog uklanjanja Christiana Schmidta, politička i diplomatska borba ulazi u novu fazu. Fokus se sada prebacuje na izbor njegovog nasljednika i šire pitanje budućnosti OHR-a.
Ishod tog procesa neće zavisiti samo od unutrašnjih političkih odnosa u BiH, već i od složenih međunarodnih dinamika, prije svega odnosa između zapadnih sila s jedne, te Rusije i Kine s druge strane. Upravo zato naredni mjeseci mogli bi biti ključni za redefiniranje međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini.
