Bivši službenik Ureda visokog predstavnika (OHR) i stručnjak za međunarodne intervencije Kristóf Gosztonyi ocijenio je da bez korištenja bonskih ovlasti Bosna i Hercegovina ne bi uspjela izgraditi osnovne institucije potrebne za funkcioniranje moderne države.
U intervjuu za Fenu, Gosztonyi, koji je u OHR-u radio od 1996. do 2002. godine, istaknuo je da je dejtonski ustavni okvir ostavio državu s vrlo ograničenim kapacitetima za samostalno donošenje odluka i razvoj zajedničkih institucija.
Dejton nije omogućavao funkcionalnu državu
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica tokom godina jeste pravila određene greške, ali je snažniji angažman bio nužan kako bi država mogla funkcionirati.
“Uprkos svim greškama međunarodne zajednice i činjenici da neki potezi možda nisu uvijek bili moralno neupitni, okvir uspostavljen Dejtonskim sporazumom 1995. godine bio je takav da je stvaranje funkcionalne države bilo gotovo nemoguće”, rekao je Gosztonyi.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica se tokom implementacije mira suočavala sa složenom situacijom u kojoj su domaći politički akteri imali različite vizije budućnosti države i često nisu bili spremni na saradnju.
“Strukture odlučivanja bile su izuzetno komplicirane. Kada imate dvije strane koje ne dijele istu viziju države i koje ne sarađuju u provođenju sporazuma, teško je pronaći izlaz iz političkog zastoja. Zbog toga smatram da nije postojala druga mogućnost osim dodjeljivanja bonskih ovlasti visokom predstavniku i njihovog postepenog korištenja”, rekao je.
Naglasio je da bonske ovlasti nisu korištene odjednom, nego postepeno, kroz proces izgradnje zajedničkih državnih mehanizama.
Od zastave do ključnih institucija
Kako je naveo, prvi koraci odnosili su se na uspostavljanje zajedničkih državnih simbola poput zastave, valute i registarskih oznaka. Nakon toga je uslijedilo formiranje institucija koje danas predstavljaju okosnicu državnog sistema.
“Korak po korak uspostavljane su institucije bez kojih nijedna savremena država ne može postojati. Zbog toga smatram da je korištenje bonskih ovlasti bilo neophodno”, istaknuo je.
Ashdownov mandat kao „tiha revizija Daytona“
Posebno se osvrnuo na mandat bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, ocijenivši da je upravo u tom periodu došlo do značajnog jačanja državnih kapaciteta.
“To je bila svojevrsna tiha revizija Daytona, kroz odluke i propise kojima je država učinjena funkcionalnijom nego što je to bilo predviđeno izvornim sporazumom”, kazao je Gosztonyi.
Schmidt se suočio s novim krizama
Komentirajući mandat aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, ocijenio je da je funkciju preuzeo u vrijeme pojačanih političkih tenzija i sve izraženijih izazova za stabilnost države.
“Mislim da je, nakon što je bolje razumio političku situaciju u zemlji, bonske ovlasti koristio na dobar način i u skladu sa izazovima s kojima se suočavao”, rekao je.
OHR i evropski put
Govoreći o budućnosti OHR-a, Gosztonyi je podsjetio na ranije prijedloge da se institucija visokog predstavnika postepeno ugasi i zamijeni snažnijom evropskom perspektivom za Bosnu i Hercegovinu.
“To je ideja koja zaslužuje ozbiljno razmatranje. Međutim, nisam siguran da bi u današnjoj geopolitičkoj situaciji takav pristup mogao dati rezultate”, upozorio je.
Zaključio je da Bosna i Hercegovina, uz vjerodostojan proces evropskih integracija, i dalje mora provesti ozbiljne ustavne reforme kako bi dugoročno mogla samostalno upravljati svojim razvojem i političkim procesima.
Od Carla Bildta do Paddyja Ashdowna
Gosztonyi, koji je od 1996. do 2002. godine radio u OHR-u u Bosni i Hercegovini, danas djeluje kao istraživač i konsultant Evropske inicijative za stabilnost (ESI), a na ovogodišnjem History Festu u Sarajevu održat će predavanje pod nazivom “Razvoj strategije implementacije Daytona: Od Carla Bildta do Paddyja Ashdowna”.
