Blokada u Domu naroda: SDA, DF i SBiH u sukobu sa evropskim vrijednostima?
Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH drži ovo zakonodavno tijelo u pat-poziciji još od marta. Blokadu su pokrenuli opozicioni delegati iz SDA, DF-a i SBiH, uz podršku Kemala Ademovića iz Naroda i Pravde (NiP). Kao formalni razlog za blokadu navode uvrštavanje tačke na dnevni red koju su smatrali neustavnom, a koju je inicirao Želimir Nešković iz SDS-a. Neškovićev prijedlog predviđa izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.
Ovaj prijedlog bio je predmet rasprava od početka aktuelnog mandata, a prema informacijama koje je ranije otkrila Marina Pendeš, delegatkinja iz HDZ-a, postojao je interni dogovor da se prijedlog uvrsti na dnevni red samo kako bi se mogao formalno odbiti. Na taj način bi se trajno onemogućilo ponovno predlaganje sličnih inicijativa.
Međutim, umjesto da koriste mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa koji im je na raspolaganju, delegati Kluba Bošnjaka su se odlučili za potpuni bojkot sjednice. Ova odluka izazvala je kritike, naročito iz Ambasade SAD u BiH.
"Blokada je u suprotnosti sa tvrdnjama SDA o podršci jakim i funkcionalnim državnim institucijama. Takvo ponašanje reflektuje destruktivne poteze koje su SDA i njeni partneri ranije kritikovali kod drugih etnonacionalističkih stranaka. U ovom slučaju, nije iskorišten veto vitalnog nacionalnog interesa, već je Klub Bošnjaka jednostavno odbio da se pojavi na sjednici," poručili su iz Ambasade SAD, dodajući da ovakve odluke štete evropskom putu BiH.
Ambasada je naglasila da Bosna i Hercegovina ima rijetku priliku za napredak ka evropskim integracijama, ali da to zahtijeva angažman izabranih zvaničnika koji bi trebali aktivno raditi na rješavanju ključnih pitanja.
Podsjećanje na ranije situacije u Domu naroda otkriva zanimljiv kontrast. Prije dvije godine, HDZ BiH je predložio izmjene Izbornog zakona, koje su išle u njihovu korist, a delegati SDA su tada reagirali blokadama. No, u toj situaciji, Denis Bećirović iz SDP-a se pojavio na sjednici, suprotstavljajući se prijedlogu kroz institucionalne mehanizme.
"Parlament BiH ima snažne alate da u legalnoj proceduri zaustavi diskriminatorske i antievropske prijedloge. Umjesto blokade, izabrani predstavnici trebaju koristiti te mehanizme," poručio je tada Bećirović.
Pitanje koje ostaje jeste zašto se Kemal Ademović, kao član Kolegija iz redova NiP-a, nije povodio za sličnim primjerom? Da li je nasjeo na opozicijske pritiske u strahu od optužbi za izdaju, ili su postojali dublji politički motivi iza ove odluke?