Sekretar Ministarstva pravde, Željko Bogut, upozorio je da se Bosna i Hercegovina nalazi pred mogućim povratkom na sivu listu MONEYVAL-a, ističući da ključni zakoni još uvijek nisu usvojeni, uprkos međunarodnim obavezama.
„Čini se da smo sve bliže tom vraćanju na sivu listu MONEYVAL-a. Vidjeli smo kako je tekla posljednja sjednica Vijeća ministara, kada su dva ključna zakona skinuta s dnevnog reda“, rekao je Bogut.
Podsjetio je da je BiH već imala slično iskustvo.
„Mi smo već bili na sivoj listi 2015. godine, a proces skidanja s te liste trajao je oko tri godine. Nažalost, nismo ispunili sve preporuke MONEYVAL-a, niti sve što je Evropska komisija navela u izvještaju za 2025. godinu“, istakao je.
Naglasio je da, uprkos problemima, postoje određeni napori institucija.
„Možemo reći da institucije na državnom nivou ipak čine određene napore kako bi se preporuke ispoštovale, iako to nije dovoljno brzo ni efikasno“, kazao je.
Ukazao je na konkretne obaveze koje BiH mora ispuniti.
„Imamo obavezu donijeti dva zakona na državnom nivou – zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja finansiranja terorizma, koji je trenutno u Domu naroda, te zakon koji priprema Ministarstvo pravde, a koji nije usvojen na posljednjoj sjednici. Također, u Federaciji je potrebno uspostaviti registar stvarnih vlasnika“, naveo je.
Posebno je istakao značaj međunarodnog sastanka.
„Petog maja u Helsinkiju održava se sastanak FATF-a, gdje će predstavnici BiH imati priliku u direktnom dijalogu objasniti stanje i rokove za ispunjavanje obaveza“, rekao je Bogut.
Smatra da međunarodni akteri imaju određeno razumijevanje za situaciju u BiH, ali upozorava da to ne može biti izgovor.
„Složeno ustrojstvo Bosne i Hercegovine jeste činjenica, ali ne smije biti opravdanje za neispunjavanje obaveza na evropskom putu“, naglasio je.
Govorio je i o problemima u donošenju zakona.
„Često imamo situaciju da se ne može postići saglasnost o osnovnim konceptima zakona. Radne grupe urade kvalitetan posao, ali bez političkog dogovora ti zakoni ne mogu ići dalje prema Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini“, objasnio je.
Kao ključni problem izdvojio je neslaganja oko upravljanja oduzetom imovinom.
„Najveći zastoj je pitanje vlasništva nad oduzetom imovinom, posebno nekretninama. Tu postoje neslaganja s predstavnicima iz Republike Srpske, što blokira usvajanje zakona“, rekao je.
Ipak, smatra da postoji prostor za dogovor.
„Mislim da se ta neslaganja mogu prevazići. Potrebno je nastaviti razgovore i pokazati određenu fleksibilnost kako bi se došlo do rješenja“, istakao je.
Pojasnio je i stav Ministarstva pravde.
„Stav je da imovina oduzeta pred sudovima Bosne i Hercegovine treba biti u vlasništvu države, jer bi u suprotnom bilo potrebno mijenjati više zakona na državnom nivou“, naveo je.
Govoreći o samom zakonu, naglasio je njegove potencijalne koristi.
„Zakon predviđa da se dio sredstava od oduzete imovine vraća lokalnim zajednicama, što bi omogućilo da građani direktno osjete korist. Također, imovina se može dodijeliti institucijama poput domova zdravlja ili policijskih agencija“, rekao je.
Odbacio je tvrdnje da se radi o pitanju državne imovine u klasičnom smislu.
„Ovdje se ne radi o šumama, rijekama ili javnim resursima, već o imovini stečenoj krivičnim djelima, koja je privremeno u vlasništvu države do njene prodaje“, pojasnio je.
Zaključio je da je postignut značajan napredak, ali da ključni problem i dalje ostaje politički dogovor.
„Struka je uradila veliki dio posla i zakon je kvalitetan, ali bez rješavanja suštinskih neslaganja neće biti moguće njegovo usvajanje“, poručio je Bogut.
