Tokom 2025. godine identificirano je otprilike sedam hiljada slučajeva diljem desetaka američkih saveznih država, a gljivica je zabilježena i u najmanje 60 zemalja svijeta.
Smrtonosna gljivica otporna na lijekove, koja se brzo širi američkim bolnicama, postaje sve veća prijetnja i na globalnom nivou, iako postoji nada u razvoj novih metoda liječenja.
Candida auris (C. auris), često opisivana kao “supergljivica”, globalno se širi i sve više odolijeva ljudskom imunološkom sistemu, naveli su istraživači iz Hackensack Meridian Centra za otkrića i inovacije (CDI) u pregledu objavljenom početkom decembra.
Nalazi potvrđuju ranija upozorenja američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), koji je C. auris označio kao “urgentnu antimikrobnu prijetnju” – prvi gljivični patogen koji je dobio takvu klasifikaciju. Broj slučajeva u SAD-u naglo je porastao, posebno u bolnicama i ustanovama za dugotrajnu njegu.
Zašto je teško zaustaviti C. auris?
Pregled objavljen u časopisu Microbiology and Molecular Biology Reviews pomaže objasniti zašto je ovaj patogen tako teško suzbiti, upozoravajući da zastarjela dijagnostika i ograničeni tretmani ne prate njegovu evoluciju. Studiju su proveli dr. Neeraj Chauhan (Hackensack Meridian CDI, New Jersey), dr. Anuradha Chowdhary (Jedinica za medicinsku mikologiju, Sveučilište u Delhiju) te dr. Michail Lionakis, voditelj programa kliničke mikologije na Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH).
Za razliku od mnogih drugih gljivica, C. auris može preživjeti na ljudskoj koži i zadržati se na bolničkim površinama i medicinskoj opremi, što joj omogućuje lako širenje u zdravstvenim ustanovama. Najveći rizik predstavlja za osobe koje su već kritično bolesne, posebno one na respiratorima ili s oslabljenim imunološkim sistemom. Prema nekim procjenama, nakon infekcije umire oko polovice pacijenata.
Otporna je na više antifungalnih lijekova i sklona širenju u bolničkim okruženjima, uključujući opremu koja se koristi kod imunokompromitiranih i polu-imunokompromitiranih pacijenata, poput respiratora i katetera – rekao je dr. Marc Siegel, viši medicinski analitičar Fox Newsa i klinički profesor medicine na NYU Langone.
Jedan od velikih problema je i to što se infekcija često pogrešno dijagnosticira, što odgađa liječenje i primjenu mjera za kontrolu širenja. C. auris je prvi put identificirana 2009. godine iz uzorka uha pacijenta u Japanu, a od tada se proširila na desetke zemalja. U SAD-u su izbijanja zaraze prisilila neke jedinice intenzivne njege na zatvaranje.
Nažalost, simptomi poput povišene temperature, zimice i bolova mogu biti nespecifični, pa se infekcija lako može zamijeniti s drugim bolestima – dodao je Siegel.
Potraga za novim lijekovima i “Ahilova peta”
Trenutno su dostupne samo četiri glavne klase antifungalnih lijekova, a C. auris je već pokazala otpornost na mnoge od njih. Iako su tri nova antifungalna lijeka odobrena ili u kasnoj fazi ispitivanja, istraživači upozoravaju da razvoj lijekova teško drži korak s evolucijom gljivice.
Ipak, postoji mjesto za oprezni optimizam. U zasebnom istraživanju objavljenom u decembru, znanstvenici sa Sveučilišta Exeter u Engleskoj otkrili su potencijalnu slabost C. auris proučavajući gljivicu u modelu živog domaćina. Tim je otkrio da tokom infekcije gljivica aktivira specifične gene kako bi prikupila željezo – hranjivu tvar koja joj je potrebna za preživljavanje.
Budući da je željezo ključno za patogen, istraživači vjeruju da bi lijekovi koji blokiraju taj proces mogli zaustaviti infekcije ili čak omogućiti prenamjenu postojećih lijekova.
Vjerujemo da je naše istraživanje možda otkrilo “Ahilovu petu” ovog smrtonosnog patogena tokom aktivne infekcije – izjavio je dr. Hugh Gifford, klinički predavač na Sveučilištu Exeter i koautor studije.
