To je očigledno u Ukrajini, gdje se najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata nastavlja ruskim napredovanjem koje nisu zaustavile ni ukrajinske snage koje se bore ni evropske izjave ogorčenja...
Crveni križ upućuje 42 apela za hitnu pomoć širom svijeta. Finansiranje je samo na 20 posto. Izgledi za dugoročnu pomoć izgledaju još sumornije.
U međuvremenu, proizvođači oružja su imali svoju najbolju godinu ikada, s obzirom na najveće ratove u posljednjih nekoliko decenija u Evropi i na Bliskom istoku i strahove od nesigurnosti koji tjeraju zemlje širom svijeta da se pripremaju za sukob. Ovo nije uzrokovano samo globalnom dinamikom smanjenja broja američkih vojnika pod predsjednikom Donaldom Trumpom i sve moćnijom Kinom, već i nizom manjih utrka u naoružanju.
Humanitarni radnici kažu da se sprema savršena oluja s više sukoba i manje resursa za njihovo sprječavanje ili suočavanje.
„Sada je postalo prihvatljivo reći da ćete smanjiti podršku najugroženijima kako biste investirali u oružje i bombe“, rekla je za Newsweek Caroline Holt, direktorica za katastrofe, klimu i krize pri Međunarodnoj federaciji društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
„Kako vlade daju prioritet sigurnosnoj agendi, što je sada politički prioritet u mnogim zemljama, one ne samo da uskraćuju finansiranje humanitarnom sektoru kako bismo mogli obavljati svoj posao, već i generiraju sve više i više raseljavanja“, rekla je.
Holt je govorio na marginama Doha Foruma, koji je okupio sve, od Donalda Trumpa Jr. do Hillary Clinton, u luksuznom odmaralištu s pet zvjezdica u zaljevskoj državi Katar kako bi razgovarali o ključnim izazovima u svijetu u kojem su promjene pod Trumpom podjednako pokazatelj globalnog smjera koliko i pokretačka snaga.
„Globalni međunarodni poredak nakon Drugog svjetskog rata je mrtav“, izjavio je Einar Tangen, viši saradnik u Centru za inovacije u međunarodnom upravljanju sa sjedištem u Kanadi.
Rekao je da „ako imate ikakve sumnje u vezi s ovim, jednostavno trebate pročitati Trumpovu najnoviju sigurnosnu analizu, gdje on u osnovi kaže da se vraćamo u džunglu“.
To je očigledno u Ukrajini, gdje se najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata nastavlja ruskim napredovanjem koje nisu zaustavile ni boreće ukrajinske snage ni evropske izjave ogorčenja.
Ratovi između Izraela i Hamasa, Hezbolaha, Irana i Huta su se smirili, ali nisu završeni. Sada postoje znaci moguće američke akcije u Venecueli.
Ovi sukobi su zauzeli naslovnice, ali tu su i Sudan, Jemen, Rog Afrike, Velika jezera i regije Sahela; a sada su tu i sukobi Tajlanda i Kambodže koji se pridružuju dugotrajnom građanskom ratu u Mjanmaru u jugoistočnoj Aziji, dok su prošle godine bile borbe i između Pakistana i Indije.
"Svjedočimo sve više i više dugotrajnih kriza, dugoročnih kriza, kriza koje se preklapaju, više kriza koje se dešavaju istovremeno, sa većom učestalošću, većim intenzitetom. Dakle, zajednice nemaju nikakve šanse da se oporave prije nego što im se nešto sljedeće dogodi", rekao je Holt.
Trka u naoružanju
Proizvođači oružja doživljavaju procvat. Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu, ukupni prihodi najvećih svjetskih proizvođača oružja i kompanija povezanih s odbranom porasli su prošle godine za gotovo 6 posto, što je najviši nivo ikada.
Ovo podstiče trku u naoružanju, jer bojna polja postaju poligoni za brzu evoluciju smrtonosnih tehnologija.
„Ako tome dodate vještačku inteligenciju, postoji pozitivna strana, ali postoji i negativan uticaj u smislu kako to dodatno ubrzava oružje i tehnologiju, i ako to stavite u ruke nekih aktivista i nekih zabrinjavajućih nedržavnih aktera, onda počinjete da upadate u nevolje“, rekao je za Newsweek Comfort Ero, predsjednik i izvršni direktor Međunarodne krizne grupe, nezavisne organizacije koja radi na sprečavanju ratova.
Povećana potrošnja na oružje i smanjenje budžeta za pomoć također su imali posljedice na razvojnu pomoć, čiji su pristalice dugo tvrdile da je ona alat za sprječavanje sukoba, kao i za borbu protiv siromaštva.
Zapadni budžeti za pomoć su se smanjivali čak i prije nego što je Trump raspustio gigantsku USAID, ubrzo nakon početka svog drugog mandata. Utjecaj su osjetili ne samo oni koji su izgubili njihovu direktnu podršku, već i šire, kako se fondovi za pomoć smanjuju.
Među onima koji vide promjenu je i Fondacija "Obrazovanje iznad svega" sa sjedištem u Dohi, koja podržava obrazovne projekte širom svijeta, ali zahtijeva od svojih partnera da daju vlastite doprinose.
„Došlo je do mnogih promjena u finansiranju i prioritetima, a bilo je i nekih žrtava zbog toga: obrazovanje je jedno, zdravstvo je drugo, poljoprivreda je nešto treće“, rekla je za Newsweek glavna službenica za obrazovanje fondacije, Mary Joy Pigozzi.
"Mislim da je cjelokupna slika ovoga samo manje novca u vrijeme kada znamo i zaista počinjemo shvaćati vrijednost obrazovanja u smislu njegove uloge u stvarima poput dobrog zdravlja, blagostanja, snažne ekonomije, zapošljavanja mladih i, u konačnici, mira."
Novi donatori
Fondacija ima prednost u odnosu na neke druge, s obzirom na finansiranje iz Katara, bogatog plinom, koji se pojavljuje kao sve važniji donator, a istovremeno vrši svoj rastući diplomatski utjecaj na Bliskom istoku i šire.
Generalni direktor Katarskog fonda za razvoj, Fahad Hamad Al-Sulaiti, izjavio je za Newsweek da povlačenje pomoći djelimično označava pomak prema investicijama u razvoj, što se može smatrati pozitivnim.
"Promjena transformira mehanizam finansiranja", rekao je.
"Razumijemo da su nam ponekad potrebni grantovi za humanitarne aspekte: za spašavanje života i sve te stvari, ali čvrsto vjerujemo da promjena nije tako loša stvar jer ova promjena na dobar način pomaže razvoju budućnosti."
Povlačenje Zapada iz humanitarne pomoći također pruža priliku Kini, koja je nastojala popuniti neke od praznina nastalih smanjenjem zapadnog finansiranja, istovremeno šireći svoj utjecaj kroz svoj ogromni program ulaganja u infrastrukturu "Jedan pojas, jedan put", kao i humanitarnu pomoć.
„Kada postojeća moć iscrpljuje javna dobra, a rastuća moć nije bila dovoljno brza da ih obezbijedi, može postojati jaz između njih, tako da mislim da smo vjerovatno u takvoj situaciji“, rekao je za Newsweek Henry Huiyao Wang, osnivač i predsjednik Centra za Kinu i globalizaciju sa sjedištem u Pekingu. „Kina sada preuzima dio tog vodstva.“
