RS se suočava s alarmantnim demografskim trendovima koji najavljuju ozbiljne posljedice po njen dugoročni razvoj i stabilnost.
Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku, od ukupno 64 lokalne zajednice samo dvije – Kotor Varoš i Osmaci – bilježe pozitivan prirodni priraštaj u 2024. godini, dok je u opštini Јezero broj rođenih i umrlih izjednačen. Ostatak teritorije suočava se s dubokom demografskom stagnacijom ili čak regresijom.
Ono što dodatno zabrinjava jeste da je prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta u RS-u prošle godine dostigla 28,2 godine, što ukazuje na sve češći trend odgađanja roditeljstva. U isto vrijeme, u odnosu na 2023., broj rođenih smanjio se za 82, dok je broj umrlih povećan za čak 626, što potvrđuje da je Republika Srpska u fazi tzv. prirodne depopulacije.
Fertilitet, koji je u 2023. iznosio 1,47 djece po ženi, daleko je ispod granice potrebne za jednostavnu reprodukciju stanovništva, koja iznosi 2,1. Ovaj podatak potvrđuje da bez hitnih i sistemskih mjera, demografski pad neće samo usporiti, već će se i ubrzati.
Profesor Stevo Pašalić jasno upozorava da prirodno kretanje stanovništva u RS-u odražava duboke društvene i ekonomske izazove. Osim visokog mortaliteta, veliki problem su i migracije, koje predstavljaju najteži gubitak stanovništva. Uzimajući u obzir trenutne trendove, demografski oporavak u skorijoj budućnosti djeluje gotovo nedostižno.
Primjeri poput porodice Ružice Kresojević, majke troje djece koja je zbog porodice napustila posao, dok otac preuzima ekonomsku odgovornost, pokazuju da se individualna borba za potomstvo nastavlja, ali takvih porodica je izuzetno malo. Broj porodica sa troje i više djece i dalje je zanemarljiv.
Uz to, rast problema sterilnosti i sve češći zahvati vantjelesne oplodnje, kao i promjene u društvenim normama – uključujući kasnije zasnivanje porodice i promjene u strukturi brakova – dodatno opterećuju demografski balans.
Ginekolog Vesna Ećim Zlojutro ističe da su slični trendovi prisutni u cijelom hrišćanskom svijetu, naglašavajući kako emancipacija i društvene promjene, iako donose pozitivne pomake, imaju i negativan utjecaj na natalitet. Uz sve to, demografski faktori poput povećanja istopolnih brakova dodatno utiču na prirodni priraštaj.
Demografi jasno poručuju: Republika Srpska hitno treba usvojiti sveobuhvatnu i sistemsku populacionu politiku. Mjere moraju biti dugoročne, realistične i usmjerene na očuvanje postojeće populacije, a ne na iluzorne ambicije povećanja broja stanovnika. Bez takvog pristupa, demografski izazovi mogli bi ozbiljno ugroziti budućnost ove zajednice.
