Aktuelna kriza u kompaniji Igman iz Konjica, koja je bila primorana obustaviti proizvodnju zbog privremene zabrane izvoza baruta iz Srbije, ponovo je otvorila pitanje strateške samodostatnosti BiH u proizvodnji ključnih komponenti namjenske industrije.
U središtu pažnje našao se nekadašnji gigant namjenske industrije – Vitezit, čija je sudbina obilježena stečajem, pravnim sporovima i dugogodišnjim propuštenim prilikama. Vitezit je bio najveći i najmoderniji kompleks za proizvodnju baruta, raketnih goriva i eksploziva u bivšoj Jugoslaviji. Njegovim stečajem 2019. godine ugašena je i jedina domaća linija za proizvodnju baruta.
Vlada Federacije BiH u proteklim danima ispitala je kvalitet baruta u Vitezitu kao moguće alternativno rješenje za domaće potrebe. Premijer je, nakon razgovora sa nadležnim vlastima Srbije, dobio garanciju da će zabrana izvoza baruta biti ukinuta u roku od 48 sati, što je omogućilo nastavak proizvodnje u Igmanu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da dugoročnu stabilnost sektora može donijeti samo vlastita proizvodnja.
Obnova Vitezita zahtijevat će velika ulaganja, ali bi mogla osigurati stotine radnih mjesta i kapacitete proizvodnje baruta od nekoliko hiljada tona godišnje. Planirana ulaganja, procijenjena na oko 250 miliona KM, obuhvatila bi i proizvodnju TNT-a, raketnih goriva i drugih strateških komponenti ključnih za domaću i regionalnu namjensku industriju.
Revitalizacija Vitezita stoga više nije samo ekonomsko, već i strateško pitanje. Ako stečajni postupak bude okončan i novi vlasnik preuzme potpunu kontrolu nad imovinom, Bosna i Hercegovina bi mogla ponovo postati samostalni proizvođač baruta. Takav potez ne samo da bi osigurao stabilnost domaćih kompanija poput Igmana, već bi otvorio i mogućnosti izvoza prema zapadnim zemljama i drugim potencijalnim tržištima, jačajući time stratešku poziciju BiH u regiji.
