U Bosni i Hercegovini i većem dijelu Evrope, zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra 2025. godine. Kazaljke na satovima u tri sata ujutro bit će vraćene jedan sat unazad, što znači da ćemo praktično “dobiti” jedan dodatni sat sna.
Prijelaz na zimsko vrijeme znači da će sunce ranije izlaziti, ali i ranije zalaziti, pa će popodnevni sati biti kraći i sa manje dnevnog svjetla. Zimsko računanje vremena predstavlja standardno vrijeme koje se primjenjuje tokom većeg dijela godine, dok se ljetno vrijeme uvodi kako bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost u večernjim satima. Tada se sat pomjera jedan sat unaprijed krajem marta.
Ideja o pomjeranju sata potiče još iz 18. stoljeća, od Benjamina Franklina, ali masovniju primjenu dobila je tek u 20. stoljeću, prvenstveno tokom ratova i energetske krize sedamdesetih godina. Cilj je bio uštedjeti energiju, iako s razvojem tehnologije i promjenom životnog ritma, efekti pomjeranja sata postaju sve više predmet rasprava.
Stručnjaci upozoravaju da promjena vremena može utjecati na ljudski biološki sat. U prvim danima nakon pomjeranja satova mnogi ljudi osjećaju umor, pad koncentracije i poteškoće sa snom. Posebno su osjetljive grupe poput djece, starijih osoba i radnika u smjenama.
U Evropskoj uniji već duže vrijeme traju rasprave o mogućem ukidanju sezonskog pomjeranja sata. Evropski parlament je 2019. godine predložio da se pomjeranje vremena ukine, ali konačna odluka još nije donesena jer članice EU nisu postigle dogovor hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena.
