Sukobi oko potpisivanja Zajedničke deklaracije o osnivanju RAPAC SEE otkrivaju unutrašnje napetosti i nadležnosti između državnog i entitetskog nivoa u BiH
Početkom aprila 2025. godine, Sjeverna Makedonija inicirala je osnivanje Regionalnog udruženja centara za obuku i policijskih akademija Jugoistočne Evrope (RAPAC SEE), sa planom da se Zajednička deklaracija potpiše od 13. do 15. oktobra 2025. U inicijativu su uključene deset država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija.
U BiH, nadležnost u ovom pitanju pripada Ministarstvu sigurnosti (MS), koje je koordiniralo sa Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova MS BiH, Federalnim MUP-om (FMUP) i Policijskom akademijom FMUP-a, kao i sa MUP-om RS i Policijskom akademijom MUP-a RS. FMUP je jasno stavio do znanja da deklaraciju u ime BiH treba potpisati državni nivo vlasti, odnosno Ministarstvo sigurnosti.
Međutim, MUP RS 12. septembra 2025. dostavlja svoj stav, tražeći da Bosna i Hercegovina ne bude jedinstvena kontakt tačka, već da u deklaraciji budu navedene entitetske institucije pojedinačno. MUP RS je otišao i korak dalje, tražeći da se u Aneksu 1 Nacrta deklaracije izbriše sama država BiH. Ovaj zahtjev izazvao je žestoku reakciju federalnih institucija, uključujući direktora Policijske akademije FMUP-a Ervina Mušinovića, koji je jasno naglasio da se protivi brisanju države BiH iz međunarodnog dokumenta.
Zbog spora, zamjenik ministra sigurnosti BiH, Ivica Bošnjak, sazvao je 25. septembra sastanak s predstavnicima svih nadležnih institucija kako bi se usaglasio zajednički stav za konferenciju u Skoplju. Predstavnici MUP-a RS-a nisu prisustvovali sastanku, čime je postalo jasno da saglasnost unutar BiH nije moguća. Ministarstvo sigurnosti BiH potom je službeno obavijestilo Sjevernu Makedoniju da trenutno ne postoje uslovi za potpisivanje deklaracije.
Ovaj potez je spriječio mogući međunarodni incident i spriječio da Republika Srpska dobije međunarodni subjektivitet mimo nadležnosti BiH. Bošnjak je u pismu svom kolegi u Sjevernoj Makedoniji naglasio spremnost BiH da se priključi inicijativi nakon postizanja unutrašnjeg konsenzusa, čime je sačuvan princip državnog suvereniteta i koordinacije u međunarodnoj saradnji.
Ovaj incident jasno oslikava unutrašnje tenzije između entitetskih i državnih institucija u BiH, posebno kada su u pitanju međunarodne inicijative i nadležnosti. Dok federalne i državne institucije insistiraju na jedinstvenoj reprezentaciji države, entitetski organi pokušavaju nametnuti pojedinačne kontakte i privilegije, što može dovesti do konflikata i međunarodnih nesporazuma.
Slučaj RAPAC SEE također pokazuje da međunarodne inicijative često testiraju unutrašnju koherentnost BiH. Dok je cilj osnivanja regionalne asocijacije jačanje saradnje i standardizacije obuke policijskih službenika, pitanje ko ima pravo da formalno predstavlja BiH na međunarodnom nivou otkriva složenost pravnog i političkog sistema zemlje.
Zaključci:
- Očuvanje državnog suvereniteta – Ministarstvo sigurnosti BiH spriječilo je da se međunarodnim dokumentom naruši jedinstveni pravni subjekt BiH.
- Jasna linija nadležnosti – Incident potvrđuje da međunarodna saradnja u oblasti sigurnosti i policijske obuke spada isključivo u nadležnost državnih institucija.
- Potencijal za unutrašnje reforme – Slučaj ukazuje na potrebu jačanja koordinacije između entiteta i državnih organa u pitanjima međunarodne suradnje.
- Regionalna stabilnost – Odustajanje od potpisivanja dok se ne postigne saglasnost spriječilo moguće diplomatske nesporazume i pokazuje ozbiljan pristup BiH regionalnim inicijativama.
Odluka Ministarstva sigurnosti BiH, u koordinaciji s federalnim institucijama, pokazuje odgovoran i principijelan pristup u zaštiti interesa države na međunarodnoj sceni, istovremeno ostavljajući prostor za buduće uključivanje u inicijative kada se postigne unutrašnji konsenzus.
