Francuski Senat podržao je plan za ograničavanje pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina, ali postoji neslaganje s Nacionalnom skupštinom oko načina njegove provedbe.
Reforma, o kojoj je jučer glasano, ključni je dio obećanja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i slijedi prijedlog koji je u januaru podnio donji dom parlamenta, izvještava Euronews .
Neslaganje oko implementacije
Dva doma francuskog parlamenta imaju različite vizije zakona. Nacionalna skupština, koja je svoj prijedlog usvojila u januaru, zahtijeva od platformi da izbrišu sve postojeće račune djece mlađe od 15 godina i da odbiju registraciju novih korisnika mlađih od te dobi. Njihov prijedlog također uključuje zabranu korištenja mobilnih telefona u srednjim školama.
Senat, s druge strane, predlaže dvostepeni sistem. Jedna kategorija bi uključivala platforme koje se smatraju štetnim za "fizički, mentalni ili moralni razvoj" djeteta, dok bi se drugoj kategoriji mogao pristupiti uz roditeljski pristanak. Prijedlog Senata također izuzima obrazovne platforme i online enciklopedije.
Ove razlike će zahtijevati kompromis, što bi moglo odgoditi stupanje zakona na snagu. Dodatni izazov predstavlja metoda provjere starosti korisnika, koja je još uvijek u fazi rasprave, a uvođenje jedinstvenog sistema na nivou EU se ne očekuje prije početka 2027. godine.
Francuski stav prema društvenim mrežama
Francuska se dugo zalaže za stroža pravila o pristupu djece ekranima i društvenim mrežama. Predsjednik Macron je u januaru izjavio da emocije djece i tinejdžera ne bi trebale biti "na prodaju ili manipulirane od strane američkih platformi i kineskih algoritama".
Zakonodavci su 2023. godine usvojili zakon kojim bi se zahtijevala saglasnost roditelja za otvaranje računa osobama mlađim od 15 godina, ali on nikada nije stupio na snagu jer je bio u suprotnosti sa Zakonom o digitalnim uslugama (DSA) Evropske unije. Nakon što je EU prošle godine izmijenila svoje smjernice, državama članicama je data veća fleksibilnost u odlučivanju o vlastitim starosnim granicama, bilo da se radi o potpunoj zabrani ili zahtjevu za saglasnost roditelja.
Evropski i globalni trend
Ovi potezi su dio šireg trenda. U decembru je Australija postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, u nastojanju da ih zaštiti od štetnog sadržaja i prekomjernog vremena provedenog pred ekranima.
Evropska unija također zagovara snažnije djelovanje širom bloka. U novembru je Evropski parlament predložio neobavezujuću rezoluciju kojom se preporučuje uvođenje jedinstvene minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za dijeljenje videa i AI asistentima. Prema prijedlogu, djeca od 13 do 16 godina mogla bi pristupiti platformama uz roditeljski pristanak.