Nedavni protesti bošnjačkih povratnika u Stocu, koji su rezultirali blokadom saobraćajnice, razotkrili su duboke i višegodišnje tenzije u ovom hercegovačkom gradiću.
Povod za izlazak građana na ulicu bio je niz nagomilanih problema koji se, prema njihovim tvrdnjama, sistematski ignorišu, a posebno pogađaju bošnjačku zajednicu – od infrastrukturnih nereda, preko ekoloških prijetnji, do osjećaja institucionalne diskriminacije.
I dok stanovnici mahale Uzinovići, pretežno naseljene povratnicima, upozoravaju da su prepušteni sami sebi usred loše organizovanih radova i infrastrukture u raspadu, gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković odgovara u tonu koji je dodatno razbjesnio protestante i širu javnost. Umjesto smirivanja tenzija i priznanja da postoje objektivni problemi koji zahtijevaju hitnu pažnju, Bošković je za BHRT poručio da se radi o “političkom pitanju”, dodavši da on ima “pametnijeg posla” nego da se bavi, kako je rekao, “ranom kampanjom bošnjačkih političkih aktera”.
„Pošto je u ovom vremenu ‘diskriminacija’ Bošnjaka političko pitanje koje se koristi da bi se pojedini politički akteri Bošnjaka pozicionirali za sljedeće izbore, ja imam pametnijeg posla od komentiranja takvih aktivnosti. Kampanja je rano počela“, rekao je Bošković.
Ovakav stav lokalne vlasti izazvao je dodatno ogorčenje među povratnicima. Njihovi predstavnici ističu da se ne radi o političkom pozicioniranju, već o golom preživljavanju u sredini koja, kako tvrde, sistematski marginalizira njihove potrebe.
Jedan od istaknutih aktivista, Almin Pehilj, jasno je poručio: „Može se zaključiti da Bošnjaci kao povratnici nisu dobrodošli. Sve što se dešavalo u prethodnim godinama zapravo se dešava i danas.“
Među konkretnim problemima koje su demonstranti istakli, pored loših infrastrukturnih radova u bošnjačkim naseljima, nalazi se i postojanje nelegalnog odlagališta otpada u naselju Gorica, koje, prema njihovim riječima, ugrožava zdravlje lokalnog stanovništva. Dodatne tenzije izaziva i planirana izgradnja solarne elektrane na Komanja brdu, za koju tvrde da je netransparentno dogovorena bez konsultacija sa zajednicom.
Sve navedeno otvara pitanje odnosa vlasti prema povratničkoj populaciji u Hercegovini. Iako BiH formalno garantuje jednakopravnost svih naroda i građana, slučajevi poput ovog u Stocu svjedoče da je ta jednakopravnost često prazno slovo na papiru. Institucionalna pasivnost, ignorisanje zahtjeva zajednice i bahatost političkih lidera dodatno urušavaju povjerenje u lokalnu upravu i demokratske procese.
Nedolazak do sistemskog odgovora na probleme povratnika, uz ovakve izjave gradonačelnika, ne samo da otežava svakodnevni život građana već i doprinosi osjećaju obespravljenosti i isključenosti. Dok lokalne vlasti govore o “kampanji”, građani Stoca poručuju – ovo nije predizborna retorika, ovo je svakodnevna borba za dostojanstven život u vlastitom gradu.
