Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH u Sarajevu, povučena je tačka dnevnog reda koja se odnosila na imenovanje novog zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Time je nastavljen višemjesečni institucionalni vakuum u ovoj ključnoj sigurnosnoj agenciji, koji traje još od bijega bivšeg direktora Zorana Galića u julu 2024. godine.
Tačku je predložio zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak, dostavivši rang-listu kandidata na čijem se vrhu nalazi Dragan Andrić. Ipak, odlučivanje o imenovanju je obustavljeno zbog izostanka kvoruma iz reda bošnjačkih ministara – jedini prisutan bio je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić. Prema nezvaničnim informacijama, bez prisustva svih bošnjačkih ministara neće se donositi odluke o ključnim kadrovskim pitanjima u sektoru sigurnosti.
Upražnjena funkcija zamjenika direktora SIPA-e samo je dio mnogo većeg problema. Naime, i mjesto direktora SIPA-e je i dalje pravno nejasno: iako je Darko Ćulum podnio ostavku još u martu 2025. kako bi prešao u MUP Republike Srpske po pozivu Milorada Dodika, Vijeće ministara ga nikada nije formalno razriješilo. Ćulumu je mandat istekao u julu 2024., ali pravna rupa ostavlja prostor za političku manipulaciju.
U političkim krugovima sve su glasnije sumnje da SNSD želi zadržati kontrolu nad SIPA-om i putem Ćuluma prolongirati svako novo imenovanje. Tim više jer se SIPA našla u središtu sukoba sa entitetskim institucijama, naročito nakon što je pokušala sprovesti nalog za hapšenje Milorada Dodika zbog sumnji na rušenje ustavnog poretka BiH. MUP Republike Srpske tada je otvoreno stao na stranu Dodika i blokirao djelovanje državne agencije.
SIPA je, prema zakonu, ključna institucija za borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije i djelovanja koje podriva državne institucije. Stoga ne čudi što se imenovanja u njenom vrhu pretvaraju u brutalne političke okršaje. Dok SNSD pokušava zadržati uticaj putem starih kadrova, bošnjački ministri, svjesni opasnosti, insistiraju na punom institucionalnom prisustvu pri odlučivanju.
Podsjećamo, mjesto zamjenika direktora SIPA-e je upražnjeno već gotovo godinu dana, a mjesto direktora praktično bez formalne glave. Ova situacija ugrožava operativnost same agencije, ali i sigurnosnu stabilnost BiH, u trenutku kada pritisci na državni suverenitet dolaze s više strana – političkih, institucionalnih i vanjskih.
Bez jasnog dogovora i deblokade, SIPA ostaje zarobljena između političkih ambicija i ustavne neodgovornosti. U međuvremenu, građani BiH ostaju bez funkcionalnog mehanizma za zaštitu zakona i ustava.
